Povratnik iz Amerike ulaže u rodni kraj: Investicija koja donosi nadu u Kamenicu kod Zvornika

Povratnik iz Amerike ulaže u rodni kraj: Investicija koja donosi nadu u Kamenicu kod Zvornika

Kada se Mustafa Redžić vratio iz Amerike u rodnu Kamenicu kod Zvornika zatekao je mjesto koje se još uvijek nije oporavilo od rata završenog prije 22 godine. Posljedice stradanja bile su vidljive na svakom koraku.

“Kamenica je mjesto koje je teško stradalo u ratu. U Kamenici je još uvijek mnogo devastiranih kuća, tu su masovne grobnice od kojih mnoge čak nisu ni obilježene.. Kada nakon dugo godina dođete u rodno mjesto i zateknete ga u tako zapuštenom stanju, to vas zaboli. Ali, ipak mi Kamenčani smo ti koji moramo dovesti stvari u red na ovom prostoru. Prvo moramo stvoriti uslove za normalnu egzistenciju, a onda se potruditi da sačuvamo od zaborava patnju i stradanja ovdašnjeg stanovništva. To je potrebno i onima čiji su očevi počinili kriminal ovdje, kao i onima čije su porodice stradale.

Mi moramo gajiti nadu da će Bosna jednog dana biti zemlja razumnih ljudi kada će jedan mladi Bosanac ili Bosanka doći ovdje, zamisliti se nad onim što vidi, i u srcu odlučiti da nikada lično neće učestvovati ni u čemu sličnom u stoljećima koja dolaze. Ja sam samo jedan pojedinac koji želi dati svoj doprinos u tom pravcu“, kaže Mustafa na početku svoje priče.

A Mustafin doprinos stvaranju normalne egzistencije i vraćanju optimizma u Kamenicu sve je vidljiviji iz dana u dan.

„Ideja vodilja je bila ta da pokrenem nešto što će obezbijediti radna mjesta, omogućiti proizvod koji je lako plasirati, lako naplatiti, i naravno ostvariti profit. Želja mi je bila pokrenuti nešto striktno u mom rodnom mjestu. Farma pilića, kako se ispostavilo, ispunjavala je sve ove zahtjeve. Pokretanje ove vrste posla bila je dakle čisto pragmatična odluka, no istovremeno ovaj projekat je ulio dosta optimizma u lokalno stanovništvo što je prava emotivna satisfakcija i najveća nagrada za sav trud koji sam uložio“, kaže Mustafa.

Prva etaža farme je završena. Ostaje još da se riješi priključak struje koji zahtijeva instalaciju novog transformatora kako bi se zadovoljio potreban napon struje, a koji nije ni malo jeftin, rješavanje problema otpadnih voda, instalacija opreme za tov… kada se to sve isfinansira, ulaganje će se popeti na pola miliona KM. No, kako Mustafa pojašnjava to će biti tek trećina planiranog kapaciteta farme. Da se kompletira cijeli projekat, bit će potrebno 1,2 miliona KM.

„Riječ je o uzgoju broilera. To je uslužna djelatnost. Dobijem piliće, hranu, veterinarsku zaštitu, instrukcije po pitanju cjelokupne operacije, i sve što mi na terenu trebamo uraditi je to da slijedimo instrukcije nekih 42 dana kada pilići postignu željenu težinu. Tada ih druga ugovorena strana odvozi žive, vaga, i plaća nasoj farmi ugovorenu cijenu“, pojašnjava Mustafa svoj plan te dodaje kako će, kada farma dostigne svoj puni kapacitet od planiranih 45 000 broilera, na njoj biti posla za 7 radnika.

Mustafa nije zabrinut za tržište jer kaže kako je potencijal za proizvodnju i preradu mesa u BiH ni izdaleka nije iskorišten:

„Tržište za ovaj proizvod je perfektno organizovano u našoj zemlji. Postoji mesna industrija koja snabdijeva farme na terenu svim potrebnim sirovinama i ugovorom se obavezuje na otkup, plaća na vrijeme, prerađuje isporučeno meso i uspješno ga prodaje na domaćem tržištu koje je još uvijek daleko od zasićenog. U Bosni se proizvodi samo frakcija pilećih mesnih artikala koji se ovdje konzumiraju. To govori dovoljno koliko još ima prostora za rast u tom pravcu.“

Iako je priču o investicijama teško odvojiti od priče o komplikovanim administrativnim procedurama, nedostatku lakoće poslovanja i problemima sa kojima se investitori suočavaju, Mustafa kaže kako je u ovom segmentu naišao samo na razumijevanje i pomoć:

„Pa ja nekima možda zvučim naivno u konstataciji da nisam naišao ni na kakve opstrukcije ili korupciju ni u slučaju lokalnih ni entitetskih ni državnih vlasti a riječ je o složenom procesu koji je zahtijevao saradnju širokog spektra javnih radnika od grada Zvornika pa do Banja Luke i Sarajeva. Posebno želim istaći da je administracija grada Zvornika bila izuzetno susretljiva u realizaciji svih potrebnih dozvola, a da je finansijska podrška Federalnog Ministarstva za izbjegla i raseljena lica na čelu sa Edinom Ramićem bila od esencijalne važnosti i dala vjetar u jedra ovom projektu.“

Mustafa, koji je i sam dugo živio van Bosne i Hercegovine, kaže kako u inostranstvu živi veliki broj Bosanaca i Hercegovaca koji posjeduju znatna finansijska sredstva koja bi dobro došla razvoju ovdašnje ekonomije, međutim skeptični su kada je u pitanju ulaganje u BiH: „Mislim da je taj skepticizam u najvećoj mjeri neopravdan. Bosna je, što je evidentno, postavljena na tračnice koje vode ka Evropi i taj proces ne može niko zaustaviti. Naravno, nije sve tako bajno ovdje ali bajku pišemo svi mi. Kako reče predsjednik Kennedy: “Do not ask what your country can do for you. Ask what you can do for your country”. A što se tiče biznisa, čvsto vjerujem da uz dobru poslovnu ideju, dobru organizaciju i ozbiljnost u realizaciji, ne možete propasti.“

Izvor: biznisinfo

Previous Bosanska primorska teritorija - Klek
Next Sarajevo: Obilježavanje 25 godina od formiranja Armije Bosne i Hercegovine

You might also like

BIZNIS

Pakistanski biznismen Minhas Bosni i Hercegovini ustupio svoju vilu od milion dolara, zainteresovan da ulaže u sektor turizma

Predstavnici državnih institucija, privrednici te predstavnici medija i drugih javnih sektora moći će u pakistanskom lučkom gradu Gwadaru, jednom od najvažnijih čvorišta trgovine 21. stoljeća između Istoka i Zapada, koristiti

BIZNIS

Danas jedina na Balkanu: Travnička tvornica Dolac 116 godina proizvodi šibice

Domaćinstva na selu još uvijek su privrženija šibici nego upaljaču. Šibica se sve više traži i kao suvenir, tako da mislim da se ona neće baš tako lako ugasiti na

BIZNIS

Uspješna saradnja državne agencije i dijaspore: Novi investitor u tekstilnoj industriji zaposlit će stotine ljudi

Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA) je u saradnji sa Svjetskim savezom dijaspore Bosne i Hercegovine pronašla novog investitora za tekstilnu industriju Bosne i Hercegovine. Radi