Molitve za 116 ubijenih stanovnika Ahmića: Žrtve se nikada ne smiju zaboraviti

Učenjem Ja-sina na Šehidskom mezarju u Vitezu i u džamiji počelo je obilježavanje 24. godišnjice od masakra nad bošnjačkim civilima u selu Ahmići kod Viteza, javlja Anadolu Agency (AA).

I danas, kao i svih prethodnih godina, porodice su tražile da im se pomogne u traženju još uvijek nepronađenih članova njihovih porodica. Porodice ubijenih i preživjeli posjetili su mezare 116 ubijenih civila koji su tačno na današnji dan 1993. godine ubijeni kod svojih kuća. Nad ispisanim imenima na kamenim pločama proučene su Fatihe. Među 116 ubijenih bile su 32 žene i 11 maloljetnika.

U ranim jutarnjim satima, tog 16. aprila 1993. godine, jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane, Džokeri i Maturice, izvršile su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.

Među prisutnima je i potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Melika Mahmutbegović koja je tom prilikom poručila “da ne smijemo zaboraviti”.

“Poruka je da danas proučimo Fatihu nevino stradalim i kažemo da nismo zaboravili, da molimo Boga da im da Džennet. Također, da se moramo okrenuti ka budućnosti, bez obzira na sva dešavanja iz naše prošlosti te nositi poruke iz dešavanja prije 24 godine, ali i svakako graditi suživot na bazi naših iskustava”, istakla je Mahmutbegović.

Naglasila je da je obilježavanje 16. aprila “naša tradicija koja se mora njegovati i poštovati”.

“Ako mi njegujemo kao svjedoci dešavanja to moramo prenijeti na generacije koje slijede”, dodala je potpredsjednica Federacije BiH.

Elvedin Kermo, predsjednik Udruženja 16. april Ahmići izjavio je da se oni i nakon 24 godine bore kulturom pamćenja za interpretaciju istine, onoga što se dogodilo u Ahmićima.

“Svjedoci smo da se dogodio stravičan zločin genocida u Ahmićima u kojem je ubijeno 116 nevinih civila Bošnjaka. U Ahmićima nije bila nijedna vojna formacija što je i dokazano na Međunarodnom sudu u Hagu. I ove godine našim komšijama Hrvatima možemo na ovaj današnji njihov blagdan Uskrs poslati poruku da nam pomognu da pronađemo naše najmilije, ako imaju imalo ljudske i kršćanske svijesti”, poručio je Kermo.

Prema njegovim riječima, od 16. aprila prošle godine identifikovali su jedno tijelo.

“Ta informacija nije došla od naših komšija. Još 29 naših šehida se vode kao nestali”, dodao je Kermo.

Fatihu bratu na mezarju u Vitezu proučio je i Dževad Ahmić.

“Ovdje mi leži brat, poginuo je 16. aprila. Nisam bio prisutan taj dan, bio sam na putu. Da sam bio prisutan ležao bih ovdje pored njega. Ubijen je pred kućom, imao je 19 godina”, ispričao je Dževad.

Poručio je da “život ide dalje”.

Sa studentima iz Velike Kladuše došla je i Enisa Duraković, profesorica ekonomskih nauka.

“Proučila sam Ja-sin svim žrtvama. Dolazim iz Unsko-sanskog kantona. Muž mi je poginuo. Žrtve se nikada ne smiju zaboraviti ma gdje god da su živjele u BiH”, poručila je Duraković.

Danas se u Ahmićima obilježava 24. godišnjica od masakra koji su izveli pripadnici HVO-a. Nakon posjete mezarju u Vitezu članovi porodica i preživjeli će otići u Ahmiće gdje će klanjati podne-namaz u gornjoj džamiji u ovom selu. Nakon toga će biti položeno cvijeće i proučena Fatiha na spomen obilježju ubijenim stanovnicima Ahmića.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima 1993. bili zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su 2001. oslobođeni optužbe za zločine u Ahmićima. Kordić je izašao iz zatvora u Austriji nakon što je odslužio dvije trećine 25-godišnje zatvorske kazne. Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a “Džokeri”, bosanskog Hrvata, Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora.

Sud BiH osudio je Paška Ljubičića na deset godina zatvora, a nakon odležanih dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Haški sud osudio Tihomira Blaškića na devet godina zatvora, a pušten je na slobodu 2004.