Bingo kupio tuzlansku Ditu!

Bingo kupio tuzlansku Ditu!

Fabrika detrdženata Dita iz Tuzle prodata je danas kompaniji Bingo.

Prodaja je obavljena sistemom slobodne pogodbe, a odbor povjerilaca Dite, koja je u stečaju, donio je odluku koja je prihvaćena u Općinskom sudu Tuzla.

– Odbor povjerilaca prihvatio je ponudu kompanije Bingo d.o.o. u iznosu od 7.673.000 KM. Kupovinom se Bingo d.o.o. obavezao da će ostaviti svih 75 radnika koji trenutno rade i nastaviti proizvodnju – rekao je za Faktor Almir Bajrić, rukovodilac Ekonomsko-finansijske službe Fabrike detrdžanata “Dita”.

Novcem od prodaje bit će uvezan kompletan radni staž svih radnika Dite, potvrdio je Bajrić, kako ovih koji trenutno rade, tako i onih koji više nisu uposleni u ovoj fabrici detrdženata.

– Bit će dovoljno novca za isplatu onih u višem isplatnom razredu po Zakonu o stečaju FBiH, a to znači i da će radnici dobiti i osam zaostalih plaća. Razlučni povjerioci, odnosno banke Raiffeisen, Bora Banja Luka i Intesa San Paolo su se odrekle dijela potraživanja da bi se mogli izmiriti obaveze ka Fondu PIO/MIO – navodi Bajrić.

On dodaje da će za ostale isplate razrede u stečaju postati između 200 i 300 hiljada KM, piše Faktor.

Previous Kupujmo domaće: Predstavljena BH. korpa
Next Godišnjica RTRS: Novi eskadroni Riste Đoge

You might also like

BIZNIS

Euro-Metali kupili Mersteel, nekadašnjeg slovenskog giganta u Bosni i Hercegovini

Euro – Metali d.o.o. Doboj Jug, kompanija kćerka HIFA OIL, kupila je slovensku firmu koja posluje u Bosni i Hercegovini, Mersteel d.o.o. Sarajevo. Na ovaj način Euro – Metali su

MADE IN BOSNIA-387

“GS – TM Travnik”: Proizvode luksuzne bicikle, dijelove za njemačku željeznicu, kao i automobilsku industriju

Firma “GS – Tvornica mašina Travnik” nalazi se nedaleko od centra Travnika. Luksuzna bicikla proizvedena u ovoj tvornici prodaju se po cijeni od nekoliko hiljada eura u cijelom svijetu. No,

MADE IN BOSNIA-387

Veliko osnaživanje kadra i 31 milion KM dobiti dovoljno govore o UNIS TOK-u

  Karakteristika privrednog ambijenta prvih godina poslijeratnog perioda bila je tranzicija vlasničkih odnosa. Brojni su primjeri u kojima su čak i veliki privredni sistemi nestali sa poslovne mape, a upravo