Vrijedna porodica Fajković – Proizvedu 400 litara mlijeka dnevno: ‘Djeca su nam vrijedna, složni smo i to je ključ uspjeha’

Vrijedna porodica Fajković – Proizvedu 400 litara mlijeka dnevno: ‘Djeca su nam vrijedna, složni smo i to je ključ uspjeha’

Smajo i Seada Fajković, zajedno sa sinom Fadilom i uz angažovanje komšije Senada Ćolpe svakodnevno proizvedu i predaju na doradu više od 400 litara mlijeka ekstra klase.

Dubrave su oduvijek važile za selo sa najboljim proizvođačima mlijeka u Lijevče polju. Farma Smaje i Seade Fajković postala je prepoznatljiva po ustaljenoj proizvodnji od preko 400 litara mlijeka dnevno, te po urednosti i kvalitetu.

Seada Fajković kaže da se ljeti količina mlijeka znatno poveća, te da im je ova proizvodnja glavni izvor egzistencije. Uprkos čestim variranjima cijene mlijeka i kašnjenju premija Fajkovići se ne predomišljaju ni jednog trenutka. Neprestano ulažu u proizvodnju, održavaju visok nivo higijene, po čemu se svrstavaju u vodeće mljekare u Lijevče polju.


Senada na farmi

“Trenutno u štalama imamo 28 muznih krava, te više od 40 ostalih grla, krava pred telenjem, podmlatka i tovne junadi. Imamo svu potrebnu infrastrukturu i štale urađene po propisima, a i prostorije za prijem i čuvanje mlijeka do isporuke, te ostale prateće sadržaje”, kaže Seada.

Odnedavno promijenili otkupljivača mlijeka

Smajo je, dok smo obilazili farmu pripremao zemljište za nastavak sjetve kukuruza. Seada kaže da su promijenili otkupljivača mlijeka, te da je riječ o početku saradnje sa Mljekarskom industrijom iz Gradačca.

“Ponuđeni su nam daleko bolji uslovi od sadašnjih. Ni u jednom momentu cijena sirovog mlijeka ne bi trebala pasti ispod pola marke. Imamo mlijeko ekstra kvalitete, krave su nam u izuzetno dobroj kondiciji, zdrave i dobro hranjene. Uložili smo mnogo u kompletnu farmu i vrijeme je da osjetimo plodove svoga rada”, kaže Seada.

Smajo kaže da za potrebe farme sije 40 hektara zemljišta, uglavnom kukuruzom, krmnim biljem i ozimim žitaricama. Ovoga proljeća će zasijati 20 hektara kukuruza.

“Sjetva je prilično skupa, ali primijenjujem vrhunsku agrotehnologiju, pa dobar prinos opravda ulaganje. Po hektaru treba izdvojiti hiljadu maraka, što znači da mi samo za kukuruz treba 20 hiljada maraka. Uz to radim i na prihrani žitarica, pa je i tu potreban obrtni kapital. Ipak pronašli smo svoju računicu”, kaže Smajo.

Za četiri decenije od male štale do moderne farme

Fajkovići kažu da su sadašnje imanje ogromne vrijednosti započeli zajednički prije četrdesetak godina.

“Iz ove male štale smo i počeli, odavde su potekli prvi novci, zato i volim ovaj objekat. Uvijek smo imali kravu, djeca su nam vrijedna, složni smo i to je ključ uspjeha. Pomaže nam komšija Senad Ćolpa, koji je veoma vrijedan momak, koga bi poželjelo svako domaćinstvo”, kaže Seada.

Fajkovići godišnje proizvedu i isporuče mljekari više od 150 hiljada litara mlijeka i na desetine tona žive vage junadi . Istovremeno proizvedu i stotinjak tona kukuruza u zrnu, silažu, sijeno i stotinjak tona ozimih žitarica. Iako u Dubravama ima dvasesetak farmera poput njih, konkurencija im znatno pomaže. Zbog činjenice da vrijedni Dubravčani svakodnevno proizvedu i predaju na doradu i do deset hiljada litara mlijeka, zanimljivi su mljekarama i mogu pregovarati o povišici otkupne cijene. Upravo zbog toga je iz Dubrava prema Gradačcu i potekla rijeka mlijeka, piše agroklub.ba.

Previous Sarajlije uživale u vožnji replikom prvog električnog tramvaja
Next Vlada FBiH uvezuje staž za 101 radnika, riješena agonija šest radnica Borca iz Banovića

You might also like

TURIZAM

Stavljanje u funkciju željeznica u Krajini: Izvjesno uvođenje turističke linije

Premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić razgovarao je, u Sarajevu sa generalnim direktorom Željeznica FBiH Enisom Džafićem. Sastanku je bio prisutan i ministar u Vladi Federacije BiH Šemsudin Dedić, a tema

MADE IN BOSNIA-387

U našoj zemlji povećana proizvodnja pšenice za 43,9 posto, a kukuruza za 50 posto

U Bosni i Hercegovini požnjevena površina i ukupna proizvodnja kod većine važnijih usjeva je veća u odnosu na isti period 2015. godine, navode iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Ekonomija/Biznis

Niče prva plantaža kestena u USK

Na lokalitetu Radoč, nadomak Bužima, nedavno je podignuta prva plantaža pitomog kestena, čija proizvodnja može biti vrlo isplativa, kažu poljoprivredni stručnjaci u Unsko-sanskom kantonu. Vlasnik ove plantaže Nedžad Mušić kaže