Održana promocija knjige „Odnos osmanskih vlasti prema Bosanskom ustanku 1875-1878“

Održana promocija knjige „Odnos osmanskih vlasti prema Bosanskom ustanku 1875-1878“

Shares

16.maja 2017. godine JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona zajedno sa Centrom za osmanističke studije, Filozofskim fakultetom Univerziteta u Tuzli, Arhivom TK i Društvom arhivskih uposlenika organizovao je promociju knjige „Odnos osmanskih vlasti prema Bosanskom ustanku 1875-1878“ autora Hasana Škapura.

Promotori su bili dr. sc. Sedad Bešlija, mr. sc. Kemal Bašić i prof. dr. Senaid Hadžić. Ulogu moderatora preuzela  je dr. sc. Mersiha Imamović. Promocija je održana na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Hasan Škapur rođen je 09. septembra 1913. godine u naselju Škapurevića brdo, na ulazu u Tešanj. Osnovnu školu završio je u Tešnju 1927. Godine, te u periodu od 1927. do 1935. godine školuje se u Gazi Husrev-begovoj medresi, nakon koje upisuje Višu islamsku šeriatsko-teološku školu.

Po završetku studija postavljen je na mjesto suplenta Državne realne gimnazije u Bihaću gdje je radio do 1942. godine. Do 1947. godine radi u Banjaluci u Državnoj realnoj gimnaziji, honorarno u Trgovačkoj akademiji, te je usputno obavljao dužnosti stalnog vaiza u Ferhad-pašinoj džamiji. U Prijedoru je Škapur od 1947. do 1954. predavao opću historiju, srpskohrvatski i ruski jezik u gimnaziji, a nakon 1954. Obavlja dužnosti kustosa novoosnovanog Zavičajnog muzeja u Prijedoru (kasnije Muzej Kozare). Radom u toj ustanovi počeo se baviti historijom Bosne i Hercegovine, naročito Krajine. Umro je u Prijedoru 25. maja 1975. godine.

  • Facebook

Hasan Škapur autor je mnogobrojnih knjiga, članaka, te radova. Knjiga „Odnos osmanskih vlasti prema Bosanskom ustanku 1875-1878“ predstavlja detaljnu, hronološko-tematski struktuiranu historiju ustanka iz osmanske državne perspektive, bazirana primarno na izvorima osmanske provenijencije.

Autor je značajan prostor u knjizi posvetio odnosu prema zarobljenicima, imovini pobunjenika, odnosu muslimana i nemuslimana kao i odnosu muslimana prema osmanskoj vlasti, u kojem je u duhu onovremnenog diskursa nastojao da nađe elemente općenarodnog nezadovoljstva i otpora stranoj vlasti. To ne znači da takvog nezadovoljstva nije bilo.

Stručnu i tehničku pripremu kao i publikovanje ovog djela podržao je Ured za tursku dijasporu i srodne zajednice pri Vladi Republike Turske, a izdata je od strane Centra za osmanističke studije, Sarajevo.

 

Izvor: bastina.ba

Shares
Previous Cvijet Srebrenice u Kanadskom parlamentu
Next Mostar: Naučni skup posvećen Ćamilu Avdiću, istaknutom vjerskom i naučnom radniku bošnjačke emigracije u Americi

You might also like

HISTORIJA

Ako Bošnjanin bude dužan i pobjegne – da mu nije vjere ni ruke od gospodina bana

Shares Facebook Stjepan Kotromanić (15. avgusta 1332)   -Utvrdi zakon ki je prvo bio među Bosnom i Dubrovnikom, da zna vsaki človjek, koji je zakon bil: Ako ima Dubrovčanin koju

HISTORIJA

Hrvati su došli iz Poljske u 9. stoljeću!

Shares Facebook ‘Deveto stoljeće je jedino sigurno stoljeće za određivanje početka hrvatske prisutnosti na ovim prostorima. Naši Hrvati na ovaj prostor dolaze početkom 9. stoljeća iz Poljske, kao vojna oligarhija

NAŠI DANI

Sva tri današnja naroda u Bosni i Hercegovini bili su Bošnjaci do 1862. godine

Shares Facebook Facebook ‘Sva tri naroda, sadašnja konstitutivna, u Bosni i Hercegovini bili su Bošnjaci do 1862. godine, od tad nastaje rascjep djelovanjem osvajačkih krugova iz Beograda i Zagreba.’ Forum