Derviš Sušić o Bošnjacima:  Najbrža, najborbenija pješadija na svijetu. Najbolja konjica evropska. A u vlastitoj kući najsporija računica

Derviš Sušić o Bošnjacima: Najbrža, najborbenija pješadija na svijetu. Najbolja konjica evropska. A u vlastitoj kući najsporija računica

“Nije sporost ovom svijetu prirođena. Najbrža, najborbenija pješadija na svijetu – janjičari Bošnjaci, najbolja konjica evropska – Bošnjaci spahije, to je Fridrih der Grosse potvrdio. A u vlastitoj kući najsporija računica – Bošnjaci.

Ova sporost nije lijenost, nego pogrešan proračun jedne opreznosti pošto su mnoga luda zatrkivanja za kojekakvim bajracima suviše opržila rod, pa se rana pamti nasljeđem.”

“Bosna može opstati samo kad bude pristizala Evropu. Mi to dočekati nećemo. Trebaće tri stotine godina. Ali mi ćemo svoje urediti tako da drugi, htjeli, ne htjeli, počnu da nas oponašaju. A oružje neka je uvijek spremno. Svakog časa može ustrebati.”

“Bosna trguje sjedećke. Zato joj tako pazar napreduje. Mi ćemo stojećke. Kad ti se krv salije u noge, idi u sobu, lezi na leđa, a noge uz duvar, da se krv vrati. Nema sjedenja!”

 

‘NEVAKAT’, 1986.

Previous Novo iz Klasa: Rahatlokum dopadljivog dizajna u tri okusa
Next Sajam zapošljavanja u Tuzli: Ponuđeno 1000 radnih mjesta

You might also like

KNJIŽEVNOST

S Osmanlijama počinje širenje islama i pravoslavlja u Bosni

Knjiga Istimalet; Bosna u osmanskoj političkoj strategiji (15. i 16. stoljeće) bosanskohercegovačkog historičara Sedada Bešlije, objavljena u izdanju Instituta za istoriju iz Sarajeva, štivo je u kojem se autor, koristeći se historijskim izvorima, suočio

KNJIŽEVNOST

Promovisana knjiga “Bosna i Hercegovina u osmanskim dokumentima”

U Institutu “Yunus Emre” u Sarajevu sinoć je održana promocija knjige “Bosna i Hercegovina u osmanskim dokumentima” turskog autora Yildirima Aganoglua. Autor knjige je tim povodom izjavio da je prilikom

SEHARA

Ljepote Šehera: Opis sarajevske čaršije iz 1634. godine

Najslikovitiji opis sarajevske čaršije dao je Robert Stanhopes po pričanju plemenitog gospodina i viteza Henrika Blunta, koji je u ljeto 1634 proboravio u Sarajevu 3 dana. On među ostalim piše: