Derviš Sušić o Bošnjacima:  Najbrža, najborbenija pješadija na svijetu. Najbolja konjica evropska. A u vlastitoj kući najsporija računica

Derviš Sušić o Bošnjacima: Najbrža, najborbenija pješadija na svijetu. Najbolja konjica evropska. A u vlastitoj kući najsporija računica

“Nije sporost ovom svijetu prirođena. Najbrža, najborbenija pješadija na svijetu – janjičari Bošnjaci, najbolja konjica evropska – Bošnjaci spahije, to je Fridrih der Grosse potvrdio. A u vlastitoj kući najsporija računica – Bošnjaci.

Ova sporost nije lijenost, nego pogrešan proračun jedne opreznosti pošto su mnoga luda zatrkivanja za kojekakvim bajracima suviše opržila rod, pa se rana pamti nasljeđem.”

“Bosna može opstati samo kad bude pristizala Evropu. Mi to dočekati nećemo. Trebaće tri stotine godina. Ali mi ćemo svoje urediti tako da drugi, htjeli, ne htjeli, počnu da nas oponašaju. A oružje neka je uvijek spremno. Svakog časa može ustrebati.”

“Bosna trguje sjedećke. Zato joj tako pazar napreduje. Mi ćemo stojećke. Kad ti se krv salije u noge, idi u sobu, lezi na leđa, a noge uz duvar, da se krv vrati. Nema sjedenja!”

 

‘NEVAKAT’, 1986.

Previous Novo iz Klasa: Rahatlokum dopadljivog dizajna u tri okusa
Next Sajam zapošljavanja u Tuzli: Ponuđeno 1000 radnih mjesta

You might also like

SEHARA

Zaboravljeni Branislav Nušić: Prostrano je nebo, pod kojim pravedni Allahu klanjaju

U Ramazanskim večerima, napisane 1898. godine, a objavljene 1922. godine u Beogradu, drugoj zbirci pripovijetki Branislava Nušića, najznamenitijeg srpskog komediografa epohe realizma, nema ni natruhe mržnje prema muslimanima i islamu,

INTERVJU

Kemal Čopra: “Hadžibeg” privlači dobre ljude i budi ono najbolje u nama

Knjiga “Hadžibeg”, autora Kemala Čopre je čist bosanski proizvod. Hadžibeg je najpoznatiji cvijet bosanskih avlija, simbol iskonske ljubavi prema domu. Bosanci su se rasuli svugdje po svijetu, ali ih “Hadžibeg”

HISTORIJA

Tragom pisane baštine BiH – Rukopisi Crkve bosanske

Kratki prikaz sredjevjekovnih rukopisa za koje se sigurno zna da su pripadale Crkvi bosanskoj, da li po sačuvanom kolofonu sa imenom pisara “krstjanina” ili po vlasniku koji je bio bogumil