Nakon 50 godina izložba radova Mersada Berbera u Sarajevu

Nakon 50 godina izložba radova Mersada Berbera u Sarajevu

Nakon što je prošlo pet decenija otkada je posljednji put u Sarajevu bila postavljena samostalna izložba radova eminentnog slikara Mersada Berbera, 6. jula će 35 najvažnijih djela, nastajalih u ciklusima od šezdesetih godina do Berberove smrti, ukrasiti na dva mjeseca prostor obnovljene sarajevske Vijećnice.

Piše: Hana Imamović

Radi se o posthumnoj retrospektivnoj izložbi na kojoj će biti predstavljena većina djela iz fundusa porodice Berber, a pet djela bit će posuđeno od Bošnjačkog instituta za ovu priliku. Berber je prije sedam ili osam godina poklonio Bošnjačkom institutu nekoliko djela iz ciklusa “Sarajevske razglednice” te će ona biti dio ove izložbe.

Budući da se radi o djelima jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih likovnih umjetnika u drugoj polovini 20. stoljeća, ovaj događaj već je ocijenjen kao vjerovatno najvažniji kulturni događaj ove godine.

Sin ovog likovnog velikana koji je doživio svjetsku slavu Ensar Berber u razgovoru za Fenu kaže da je namjera predstaviti zapravo cjelokupan opus Berberovog stvaralaštva od 60-ih godina do kraja njegovog života i na taj način predstaviti sve značajnije faze i cikluse iz doba njegovog stvaralaštva.

– S obzirom na to da smo limitirani prostorom i kvadraturom, izdvojili smo najreferentnija djela koja predstavljaju cjelokupan opus njegovog stvaralaštva. Jedno od djela će biti “Splav meduze” koje je monumentalno djelo rađeno u slavu slikara Théodorea Géricaulta i bit će premijerno prikazano – kazao je.

Bit će predstavljena djela rađena u slavu Velázqueza, animirani film “Tempo Secondo”, djela iz ciklusa “Jelena, žene koje nema”, iz ciklusa “Skender-Vakuf” i “Srebrenica” te zadnjeg opusa njegovih autoportreta.

Neka od djela koja će biti i na ovoj izložbi prikazana su u okviru grupnih izložbi, ali prvi put u ovoj cijelosti će biti prikazana sada u prostoru sarajevske Vijećnice.

– Ova izložba ne može se staviti u isti fah sa svim ostalim izložbama jer je Sarajevo naš grad u kojem smo proveli najviše vremena. Grad gdje je otac stekao afirmaciju, živio i radio te je ova izložba van konkurencije svim drugim izložbama – naglasio je.

Događaj se organizira pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića te je Ensar Berber zahvalio na ovakvoj inicijativi i na pravom partnerstvu vezanim za ovaj projekt, uključujući tu i gradske strukture vlasti jer su svi sinhronizirano djelovali u projektu.

– Doživio sam ih kao partnere sa željom i htijenjem da dođe do realizacije ovoga projekta. Naša iskustva se uvijek vežu za određene institucije, muzeje, fondacije, zbirke, ali ovo je  ustvari simbioza svega toga. Mogu pohvaliti uticaj države u ovom projektu i drugih struktura koje nisu dominantno s likovnom pozadinom, a koje su profesionalno djelovale u organizaciji – zaključio je Ensar Berber.

O kakvom se zapravo slikaru radi za Fenu je govorio likovni kritičar Vojo Vujanović, naglašavajući da sve što je ovaj veliki umjetnik stvarao bilo je posvećeno čovjekovom duhovnom prosvjetljenju, a svako njegovo djelo nadilazilo je okvire slike i poprimalo karakter poeme te ujedno predstavlja spoj poezije i muzike.

– Predmetni sloj njegove slike je zapravo poetski traktat koji se očituje u poetskim preljevima kroz čiju se magiju to transformira u metaforu, dok boja iz sebe izažima sklad i muzički preljev koji se, stojeći pred slikom, polako uvlači u vas, šireći se u magično polje čega se ne možete osloboditi i dugo nakon što se udaljite od slike – kazao je Vujanović.

Pojasnio je da to ne čini samo snaga motiva koji Mersad Berber prevodi u sliku, već se tu radi i o onom nematerijalnom kojim se slika izdiže iz svoje stvarnosne relacije.

Do tog nematerijalnog, kaže Vujanović, pokušavali su doći oni koji su o Berberu govorili da bi preveli njegove slike za moguće razumijevanje proničući u unutarnje slojeve njegove slike, približavali posmatrača onom istinskom, ali je iza tih njihovih riječi ostajalo toliko toga neodgonetnutog, začudnog, koje neprestano privlači čovjeka da ga odgoneta i da mu ne da mira.

Filozofija Berberove umjetnosti, dodaje Vujanović, ne traži sisteme kroz koje bi se odgonetnuo smisao i besmisao čovjekove opstojnosti na ovoj planeti, nego se njegova filozofija svodi na odgonetanje veličine samog stvaralačkog akta.

– To jeste ona energija koju je Berber prepoznavao u Velázquezevom djelu, u djelu vizantijskih slikara, te onim čudnim stilizacijama kojima je realni svijet prevodio u magični svijet gdje se realnost prevodila u čudo stvaralačkog akta – istaknuo je Vujanović, zaključujući da je Berberovo slikarstvo jedna epoha uopće u našem slikarstvu.

Ovaj slikar, dodaje Vujanović, razgrtao je postojeće tražeći nove svoje puteve kojima je išao i kojima je stvarao djelo koje nije nikada došlo u situaciju da huli nad čovjekom i njegovom opstojnosti na ovoj zemlji, nego je njegovo slikarstvo puno vedrine bez obzira na to šta u sebi njegovi motivi nose.

Neizostavan sastojak gotovo svih radova ovog umjetničkog velikana bila je njegova ljubav prema domovini – Bosni i Hercegovini, a nakon tragičnih 90-ih, Berber je na platno pokušao prenijeti i smrt višestoljetnog multikulturalizma na Balkanu i upravo kroz tu stvaralačku fazu je dostigao i svoj umjetnički vrhunac.

U radu je primijenio mnogo raznolikih umjetničkih tehnika, od tradicionalnih do savremenih, uradio je nekoliko kratkih animiranih filmova, bio je opčinjen i mogućnostima novih tehnika digitalne štampe, ponekad stvarajući otiske velikih razmjera. Njegovi radovi često se ne bave jednim prizorom, već spojem više njih, ponekad smještenima jedan do drugoga, a ponekad slojevito naslaganima jedan na drugoga.

Mersad Berber dobitnik je 50-ak nagrada, izlagao je u svim većim gradovima svijeta, a relevantni stručnjaci uvrstili su ga među najveće svjetske postklasiciste. Početkom maja u prestižnom “Pera” muzeju u Istanbulu zatvorena je velika retrospektivna izložba slavnog bh. umjetnika Mersada Berbera, koji je umro u oktobru 2012. godine.

Djela ovog umjetnika postavljana su na izložbama u Londonu, Hamburgu, Istanbulu, Čikagu, Abu Dabiju, Moskvi, Madridu, Cirihu i Njujorku. Njegova posljednja važna izložba prije smrti, velika retrospektiva koja je obuhvatila cijeli njegov radni vijek, upriličena je 2009. godine u Barseloni.

Previous Novi pokušaj rehabilitacije četnika u RS-u
Next Predstavljena platforma Traventer: Revolucija turizma rođena u Sarajevu

You might also like

INTERVJU

Gerard Depardieu: Kusturica je obični prevarant i lažov

Gerard Depardieu, najveći francuski glumac i jedan od najvećih glumaca današnjice, žestoko se obrušio na reditelja Emira Kusturicu uoči premijere njegovog filma “Na mliječnom putu” na fimskom festivalu u Veneciji

KNJIŽEVNOST

Knjiga ‘Stećak’ autora Gorčina Dizdara predstavljena u Sarajevu

  Knjiga “Stećak” autora Gorčina Dizdara o jedinstvenim srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima Bosne i Hercegovine, predstavljena je večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Autor Dizdar

KULTURA I UMJETNOST

Pjesme stranih muzičara poklonjene Sarajevu i Bosni (Video)

Sarajevo je opjevano u mnogim pjesmama, ali ne samo domaćih pjesnika i muzičara nego i onih van granica naše zemlje Svaki je grad priča za sebe, ali Sarajevo – to