Početkom mjeseca jula 1891. štampan prvi broj lista ‘Bošnjak’

Početkom mjeseca jula 1891. štampan prvi broj lista ‘Bošnjak’

List Bošnjak pokrenula je grupa književnika sa Mehmed-begom Kapetanovićem na čelu. List je počeo da izlazi 1891. godine u Sarajevu i izlazit će sve do 1910.godine.

To je prvi nacionalni list bosanskohercegovačkih muslimana. On izražava njihovu političku volju i spremnost da zajedno sa ostalim domicilnim stanovništvom pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti odlučno krenu putem vlastitog nacionalnog preporoda i da se na taj način odbrane od žestokog i nasrtljivog svojatanja koje je dolazilo preko Drine i Save.

Tako je u Bošnjaku bosanska nacija i bosanski jezik našla u tadašnjoj društvenoj situaciji svoj puni i pravi narodni i književni izraz i uvjerenje da je moguće zajedno živjeti u Bosni i Hercegovini.

Do 1894. godine u Bošnjaku djeluje Riza beg Kapetanović (Sin Mehmedov), Safvet beg Bašagić i Edhem Mulabdić, koji je bio odgovorni urednik lista od 1892. do kraja 1894. godine.

Riza beg Kapetanović, Safvet-beg Bašagić i Edhem Mulabdić čine “jezgro prve, starije generacije književnika okupljene oko “Bošnjaka”. Njih trojica istovremeno su i dala najvrijednija književna ostvarenja koja su uopće objavljena u Bošnjaku dok je izlazio i zato se njihovo djelovanje u ovom listu i naziva “fazom bujnosti”.

Pjesma objavljena u prvom broju: Safvet-beg Bašagić Bošnjaku!

Previous Prvu bosansku pušku proizvodit će kompanija iz Goražda
Next Austrijska novinarka o Bosni i Hercegovini: Predivni krajolici, gostoljubivi ljudi i pristup moru

You might also like

HISTORIJA

Na današnji dan rođen prvi predsjednik nezavisne Bosne i Hercegovine

Na današnji dan 1925. godine u Bosanskom Šamcu rođen je prvi predsjednik nezavisne Bosne i Hercegovine i predsjednik Stranke Demokratske akcije (SDA) Alija Izetbegović. Izetbegović je bio i vrhovni komadant

HISTORIJA

Napredak trgovine u XIV vijeku: Trgovački odnosi sa stranim gradovima

Stjepan II, član stare bosanske dinastije Kotromanića, koji dolazi na čelo bosanske države poslije poraza birbirskih knezova, našao je načina da reguliše odnose s feudalcima, te da time učini mnogo

NASLIJEĐE

Iz riznica Zemaljskog muzeja: Srednjovjekovna bosanska historija (Foto)

Stalno postavljena na Odjeljenju za arheologiju, izložba Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku smještena je u tri sale. U predvorju su izložene historijske karte postanka i promjena granica srednjovjekovne bosanske države