Austrijska novinarka o Bosni i Hercegovini: Predivni krajolici, gostoljubivi ljudi i pristup moru

Austrijska novinarka o Bosni i Hercegovini: Predivni krajolici, gostoljubivi ljudi i pristup moru

Shares

Novinarka austrijskog lista Kurier svoje putovanje po Bosni i Hercegovini započinje u Sarajevu gdje je stigla busom iz Beča. Navodi kako ju je u posjetu pozvala jedna bečka porodica porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

“Bosna i Hercegovina je jedna zemlja koja se većinom ne nalazi u planovima za odmor Austrijanaca . A ta zemlja ipak ima što za ponuditi: raznovrsne krajolike, gostoljubive ljude, pitoreskne gradove. I, ne treba zaboraviti, 24 km dugu jadransku obalu”, započinje svoj putopis novinarka Susanne Wolf.

U nastavku članka se novinarka nužno osvrće i na rat koji se 1990-ih odvijao u Bosni i Hercegovini: “Roditelji moje prijateljice su se 1991., šest mjeseci prije početka rata, preselili iz Beograda u Sarajevo i prošli kroz četverogodišnju opsadu njihovog grada. ‘Najgore od svega je bila glad’, to je jedan od rijetkih detalja koje mi moji domaćini odaju o tom vremenu. Gotovo bez ikakvog poznavanja njemačkog jezika sporazumijevaju se sa mnom gestikulacijama – prekograničnim jezikom srdačnosti – i uz pomoć njihove kćerke. Otac nam nudi tipičnu bosansku kahvu, jaku, a majka nam poslije toga čita iz taloga, ‘toza’: ‘Ima dosta ljudi koji su ti blagonakloni’.”

Bosnien und Herzegowina Tradition Kaffeetrinken
  • Facebook

 

Brdoviti krajolici i osmanlijsko remek-djelo

Opisujući svoje dojmove starog grada u Sarajevu – Baščaršije – s malim dućanima i kujundžijama, novinarka napominje da se mogu vidjeti i brojne džamije, “poput Gazi-Husrev-begove džamije, koje podsjećaju na to da je većina stanovnika Sarajeva islamske vjeroispovijesti. Pored se u centru grada nalaze srpske pravoslavne crkve, sinagoge i katoličke crkve.” Govoreći o posljedicama rata novinarka Susanne Wolf u Kurieru piše kako brojni spomenici svjedoče o strahotama rata: “Na mnogim kućama su dobro vidljive rupe od metaka – ta zemlja još uvijek pati od posljedica rata. A samo nekoliko uličica pored gradske jezgre, koju su obilježile Osmanlije, započinje četvrt koja je izgrađena u habsburško vrijeme, a koja podsjeća na austrijske gradove.”

Putovanje se dalje nastavlja prema Visokom gdje se “usred brdovitog krajolika nalaze ‘Visočke piramide'”. Autorica teksta u Kurieru podsjeća kako je arheolog Semir Osmanagić prije nekoliko godina postavio teoriju kako su neki od visočkih brda piramide koje je izgradio čovjek te da one potječu iz ilirske epohe te da su time najstarije piramide na svijetu. Službene potvrde za tu spornu teoriju, međutim, nema, napominje novinarka Kuriera.

“Vožnja od Visokog u smjeru mora vodi kroz zelenilo brdovitog područja, pored naselja urezanih u ta brda. Da nema džamija u svakom centru tih naselja, moglo bi se pomisliti da se nalazite u štajerskim brdima. Prije nego smo stigli na obalu, stajemo u Mostaru čija je stara gradska jezgra svjetska baština UNESCO-a”, opisuje se u članku Kuriera napominjući ujedno kako turisti na Starom mostu skakače plaćaju za spektakularne skokove u hladnu Neretvu.

Bosnien Mostar Tourismus
  • Facebook

“To je jedna stara tradicija, da mladi muškarci skaču u rijeku s 21 metra visokog Starog mosta, legendarnog mostarskog mosta. Taj most, remek-djelo osmanskog graditeljstva, 1993. godine je uništen za vrijeme rata u BiH i godinama kasnije rekonstruisan”, opisuje austrijska novinarka Stari most u Mostaru.

Rastrganost zemlje

Za nju i njezine pratitelje se put nastavlja dalje prema jugu gdje se sve više mijenja krajolik: “Prije nego što smo na horizontu ugledali more, morali smo dva puta prijeći granicu s Hrvatskom. Magnet za domaće i češke turiste je obalni grad Neum. Taj dio Bosne i Hercegovine u blizini hrvatske granice je uglavnom naseljen Hrvatima, a to znači: bez džamija, ali ima katoličkih crkava. Ovdje se osjeća rastrganost zemlje: odmah preko puta promenade s njezinim turističkim lokalima se na stijeni otočića ističe ogromna hrvatska zastava. Saznajemo da u Bosni i Hercegovini žive muslimanski Bošnjaci, pravoslavni Srbi i katolički Hrvati koji od rata ne pronalaze više načina da se zbliže – iako je ta zemlja sa svojim multikulturalnim stanovništvom nekoć važila kao najtolerantniji dio Jugoslavije.”

Bosnien und Herzegowina - Autobahn
  • Facebook

 

Po povratku iz Neuma, austrijska novinarka je posjetila i Blagaj gdje se nalazi poznata tekija (derviški samostan) koja je danas muzej: “Nekoliko kilometara dalje nas čeka drugi vrhunac: slapovi Kravice koji se ulijevaju u tirkizno jezero. Nekoliko hrabrih pliva u hladnoj vodi, drugi se osvježavaju uz rosne kapljice koje stvaraju slapovi – pravo uživanje na 40 stepeni Celzijevih. U Sarajevu na naši prijatelji već čekaju i nakon posljednje šoljice jake kahve, dobivamo blagoslov porodice Muminović za naše putovanje kući uz riječi: ‘Ugodno putovanje i dođite nam ponovo’.”

Izvor: DW

Shares
Previous Početkom mjeseca jula 1891. štampan prvi broj lista 'Bošnjak'
Next Tarik Jašarević, glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije: Damask podsjeća na Sarajevo iz 1993.

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Jablanica: Cvitan, Anica i Jela ne brinu za prevoz na misu jer putuju sa imamom

Shares Facebook Na obalama Jablaničkog jezera dotiču se dvije, organizacijski kazano, vjerske zajednice: džemat i župa. Zapravo, u određenoj mjeri se teritorijalno i preklapaju. Džemat se zove Lizoperci, a župa

BH RAZGLEDNICA

Njegovo veličanstvo – Konj

Shares Facebook Zemlja ne bi značila ništa bez čovjeka, a čovječanstvo ne bi značilo ništa bez konja. Gdje god je čovječanstvo ostavilo svoj trag u dugom usponu od varvarstva do

TURIZAM

U aprilu više od 110 hiljada turista – 18,2 % više nego u aprilu prethodne godine

Shares Facebook U Bosni i Hercegovini u mjesecu aprilu 2017. turisti su ostvarili 111.694 posjete, što je više za 47,9% u odnosu na mart 2017. i za 18,2% više u