Tersli Hadžibeg iz bosanske mahale vratio književnosti prirodno pravo

Tersli Hadžibeg iz bosanske mahale vratio književnosti prirodno pravo

U novijoj historiji bosanskohercegovačke književnosti malo je onih koji su svojom pojavom, bez naročite pomoći medija i marketinških stručnjaka, osvojili veliku publiku.

Sarajevski pisac Kemal Čopra jedan je od rijetkih kojima je to pošlo za rukom.

Pripovijedajući kroz fiktivni lik Uzeira Hadžibega, simpatičnog tersli stanovnika iz bosanske mahale, Čopra je za trenutak vratio književnosti ono što joj pripada po prirodnom pravu, a to je da bude rado čitana i rado dijeljena s drugima.

Opširnije i detaljnije o liku i djelu Uzeira Hadžibegasaznajte uživo večeras na književnoj večeri u Centru za kulturu Dobrinja – vila Hadžihalilovića, s početkom u 20 sati.

Na ovom događaju možete dobiti određeni broj knjiga Hadžibega po promotivnoj cijeni i uz posvetu i potpis autora.

Moderator promocije je mladi sarajevski pisac Boris Lalić.

Izvor: Radiosarajevo

 

Previous Inžinjering 1 iz Jelaha gradi, investira i otvara radna mjesta
Next Zmaj impresionirao mnoge: Wenger će formaciju Arsenala prilagoditi Kolašincu

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Promoviran Rječnik bosanskog jezika Dževada Jahića: Kapitalno djelo za bosansku jezičku zajednicu

U prepunom amfiteatru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli danas je promoviran Rječnik bosanskoga jezika, autora akademika Dževada Jahića, koji se smatra kapitalnim djelom za bosansku jezičku zajednicu. Inače, promocija ovog

INTERVJU

Razgovor o knjizi R. Mahmutćehajića „Andrićevstvo: Protiv etike sjećanja“

Knjiga Andrićevstvo je prvo cjelovito kritičko preispitivanje ideologijskih čitanja, tumačenja i korištenja književnog djela Ive Andrića u nacionalističkim, orijentalističkim i kulturno-rasističkim odnosima prema Bosni, bosanstvu i bošnjaštvu. To Mahmutćehajićevo djelo

KNJIŽEVNOST

Pola vijeka tri velika djela – Prije 50 godina objavljene knjige ‘Kameni spavač’, ‘Derviš i smrt’ i ‘Pobune’

Godina 1966. vjerovatno je najznačajnija u novijoj bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti. Te su godine napisana tri ponajvažnija djela koja i danas predstavljaju okosnicu našeg književnog kanona: Derviš i smrt Mehmeda