Sljedećeg mjeseca počinje snimanje serije o prvom predsjedniku Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću

Sljedećeg mjeseca počinje snimanje serije o prvom predsjedniku Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću

Početkom augusta očekuju se snimanje prvih kadrova mini serijala o prvom predsjedniku Bosne i Hercegovine, Aliji Izetbegoviću, koja bi turskoj publici trebala biti predstavljena za nekoliko mjeseci.

Život Alije Izetbegovića bit će predstavljen u serijalu od šest epizoda.

Scenarista je pisac Ahmet Tezcan, režiser Ahmed Imamović, a uloge će tumačiti turski i najvjerovatnije i bosanskohercegovački glumci. Pripreme za snimanje prvih kadrova već odavno traju, a gala večer je planirana za ovu godinu, nakon čega će epizode biti prikazane na turskoj državnoj televiziji TRT.

Ahmet Tezcan u Bosni i Hercegovini boravi već šest mjeseci, a za AA je kazao kako je projektu značajno doprinio i vlasnik producentske kuće ”Sancak Medya”, Muhammed Hakan Sancaktutan.

Tezcan je izjavio kako je do danas snimljeno mnogo dokumentarnih filmova o rahmetli Aliji Izetbegoviću, ali da je ovo prvi put da se snima na ovakav način. Kako bi osjetio duh Bošnjaka, bio u kontaktu sa narodom i načinom života Tezcan u Bosni i Hercegovini vodi sve pripreme za scenarij.

”Stvarno bi bilo teško nešto napisati bez da se osjeti ta atmosfera. Ostali biste samo sa informacijama iz knjiga. Sada sam došao do ljudi, osjetio, te napisao scenarij pokušavajući da ih shvatim”, rekao je Tezcan koji je dodao kako je izabrao tradicionalni oblik pripovijedanja.

Priča o životu Alije Izetbegovića obuhvata period od njegovog rođenja, mladosti u kojoj se zaljubio u suprugu Halidu, pa sve do smrti, odnosno od 1944. do 2003. godine.

Tezcan je podsjetio kako ponekad, ukoliko se tokom snimanja pretjera sa određenim detaljima, to može naštetiti porodici osobe o kojoj je priča rađena. Zbog toga je on, kako kaže, posvetio mnogo pažnje da do toga ne dođe.

Režiser Ahmed Imamović ukazao je na veličinu projekta te dodao kako je ”nevjerovatno iskustvo da čovjek dobije takav projekat u životu”, jer nije riječ samo o priči nego i količini i vrsti produkcije.

U augustu počinje snimanje serije o prvom predsjedniku BiH, Aliji Izetbegoviću

  • Facebook

Imamović je rekao kako će ovo za njega biti novo iskustvo jer se projekat radi na turskom jeziku. Prema njegovim riječima, ekipa je sastavljena od profesionalaca, a snimanje će trajati oko tri mjeseca u kontinuitetu. Ovaj projekat je značajan, smatra Imamović, jer je ”Alija Izetbegović obilježio jednu historijsku epohu u Bosni i Hercegovini”.

”Serija prati njegov život, od Drugog svjetskog rata pa sve do njegove smrti. Obrađuju se poglavlja tranzicije jednog društva, nastajanje jednih država, raspadanje tih država, nastajanja novih država, priče o agresiji…”, rekao je Imamović.

Ipak, dodaje, serija ”Alija” nije serija koja tretira Aliju Izetbegovića kao političara, već je serija koja želi sagledati Izetbegovića kao oca, roditelja, suparnika u šahovskoj partiji, ali i suparnika za pregovaračkim stolom.

Sva snimanja će biti održana u Bosni Hercegovini, tačnije u Sarajevu, Počitelju, Mostaru, Blagaju, Tarčinu, Konjicu….

”Ne pravimo seriju koja će biti hit jedne sezone na televiziji. Mi želimo da napravimo ozbiljan igrani serijal koji će imati svoju vrijednost kada ga nove generacije pogledaju za 25, 30, 40 godina“, izjavio je Imamović.

Previous Ideja za izmjenu zastave i grba Srbije: Hoće li se komšije odreći tuđih simbola i dobiti normalna obilježja?
Next Obilježena 25. godišnjica zločina u logoru "Keraterm“: Samo u jednoj noći ubijeno oko 200 logoraša

You might also like

RIJEČ-

Razgovor o knjizi R. Mahmutćehajića „Andrićevstvo: Protiv etike sjećanja“

Knjiga Andrićevstvo je prvo cjelovito kritičko preispitivanje ideologijskih čitanja, tumačenja i korištenja književnog djela Ive Andrića u nacionalističkim, orijentalističkim i kulturno-rasističkim odnosima prema Bosni, bosanstvu i bošnjaštvu. To Mahmutćehajićevo djelo

KULTURA I UMJETNOST

Na današnji dan ’92. navođenom zapaljivom raketom spaljena ugledna naučna ustanova, Orijentalni institut u Sarajevu

Sa svojom rukopisnom, arhivskom i bibliotečkom građom, bila je to jedinstvena naučnoistraživačka institucija na Balkanu. Rukopisna zbirka sa 5263 kodeksa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, Manuscripta turcica, zbirka sidžila,

KULTURA I UMJETNOST

Ademir Kenović povodom 100 godina od rođenja Zaima Muzaferije: Nije bio glumac, bio je glumčina

Na današnji dan prije tačno 100 godina u Visokom je rođen Zaim Muzaferija, bosanskohercegovački filmski, televizijski i pozorišni glumac. U nekoj oficijelnoj varijanti to bi bio početak ovog teksta, ali