Bračni par Talić iz Sanskog Mosta: Izrađuju bosanske papuče koje svi rado kupuju

Bračni par Talić iz Sanskog Mosta: Izrađuju bosanske papuče koje svi rado kupuju

Emira Talić iz Sanskog Mosta vlasnica je obrta “Sehara“ koja se bavi proizvodnjom bosanske papuče, muške, ženske, dječije kao i klompica.

Prije desetak godina bračni par Talić je došao na ideju da počne da se bavi izradom bosanskih papuča. Nekoliko godina su skupljali novac, kupovali mašine, a prije pet godina su registrovali obrt i počeli sa proizvodnjom.

Papučarstvo je zahtjevan i skup obrt priča za Anadolu Agency (AA) Emira Talić i dodaje da iziskuje mnogo rada i truda.

“Za bosansku papuču prvenstveno treba imati šivaću mašinu, paspul mašinu, štanc mašinu, presu, te brentu sa kojom se izrađuje drvo, koje mora biti lagano i dobro suho, jer ne valja da puca. Također, moramo imati visoko kvalitetnu gumu, koja je specijalna i ima dovoljno čistoće da ne puca, ne kliže se i podnosi veliku težinu. Od drveta nam je potrebna joha, koja je veoma lijepa za obradu“, kaže Emira.

– Za izradu jednog para papuča potrebno do tri sata-

Poznata sanska papudžija ističe da za izradu jednog para bosanskih papuča potroši do tri sata, a na kraju sve zavisi i od narudžbe i od toga šta mušterija želi.

“Zavisi da li radim zlatovez ili samo trakice, jer se papuče od 19. vijeka rade uglavnom u boji, a do tada su se izrađivale samo u prirodnim bojama. Svaki kraj i svaki papudžija ukrašava papuče na svoj način i stavlja neki simbol tog kraja. Mi smo pokušali u tradiciju da ubacimo dašak modernog, pa ubacujemo zlatoveze u obliku ljiljana, ruža i raznih oblika“, navodi Emira.

Bračni par Emira i Elvis Talić imaju pune ruke posla, a kažu da imaju mnogo narudžbi iz Mostara i Sarajeva. Izrađuju i papuče za vlastitu trgovinu, no imaju pregršt posla i tokom ljeta kada dođe dijaspora.

Ističu da mnogi ljudi iz dijaspore kupuju njihove bosanske papuče i nose u zemlje u kojima žive da bi ih podsjetile na rodni kraj.

– Posao od kojeg se može živjeti-

Talići su dva puta bili jedini predstavnici Bosne i Hercegovine na festivalu Sheik Zayd u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i to im je nezaboravno iskustvo.

“Predstavljali smo tradiciju Bosne i Hercegovine i naš rad. Arapi su bili oduševljeni našim papučama i kupovali su čim bi ih ugledali, tako da nam je to u stvari bila najveća i naljepša nagrada, a ujedno i potvrda da radimo nešto lijepo i kvalitetno“, ističe Emira.

Cijena papuča, navodi, zavisi od broja.

“Cijena papuča se kreće zavisno od veličine, pa tako od 36 do 42 veličine sa zlatovezom koštaju oko 35 KM, a dječje od 20 do 30 KM. Papuče osim dijaspore kupuju i naše stare nene najviše kao poklon za Bajram“, navodi Emira.

Dodaje da je za ovaj zanat potreban sabur i ljubav. Kaže da se od ovog posla može živjeti, ali da je žalosno što većina omladine danas izbjegava zanate.

Njoj i suprugu izrada bosanskih papuča donosi veliko zadovoljstvo i rade ga, kako sama kaže s velikom posvećenošću i entuzijazmom.

Previous Divič kod Zvornika: Sve posjećenija destinacija tokom ljeta
Next Juniori Bosne i Hercegovine bolji od Francuske na početku Eurobasketa

You might also like

BIZNIS

Kakanjski rudnik dobio novu opremu vrijednu 21 milion maraka

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine predala je na upotrebu kakanjskom Rudniku mrkog uglja širokočelnu opremu i transportni sistem za podzemnu eksploataciju uglja vrijedne 21 milion KM. Oprema je u jamu Begići-Bištrani

MADE IN BOSNIA-387

Zaslužuje li visočka pečenica geografsku zaštitu brenda?

Prema Lisabonskoj konvenciji svaki proizvod koji ima oznaku geografskog porijekla ne podliježe carinskim barijerama, nema ograničenih kvota za izvoz na EU tržište, a na domaćem i stranom tržištu ima veću prodajnu vrijednost od

MADE IN BOSNIA-387

Povećanje proizvodnje: Poljoprivrednici u FBiH proizveli u martu robu vrijednu više od 10 miliona KM

Poljoprivrednici iz Bosne i Hercegovine nastavljaju bilježiti porast u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, piše bh. novinska agencija Patria. Sve većem razvoju poljoprivrede u zemlji najviše je doprinijela ekspanzija malih porodičnih poljoprivrednih