Nađa Berberović-Dizdarević: Alija Izetbegović bio je čovjek snažnog i slobodnog duha

Nađa Berberović-Dizdarević: Alija Izetbegović bio je čovjek snažnog i slobodnog duha

Prvi predsjednik Predsjedništva RBiH i osnivač SDA rođen je na današnji dan prije 92 godine. Alija Izetbegović umro je u Sarajevu 2003. godine. Njegovog lika i djela u razgovoru za AA prisjetila se unuka Nađa Berberović-Dizdarević

“Moj rahmetli djed Alija Izetbegović za mene predstavlja svojevrsni ideal, uzor. On je bio čovjek čije su se misli, riječi i djela nalazili u apsolutnom skladu. Bio je istinski veliki čovjek, dostojanstven, hrabar, častan i mudar. Za mene je on na prvom mjestu intelektualac, produhovljeni mislilac i inspirativan autor čijim se književnim djelima uvijek rado vraćam”, rekla je unuka prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića, Nađa Berberović-Dizdarević.

Alija Izetbegović rođen je na današnji dan prije 92 godine, 8. avgusta 1925. u Bosanskom Šamcu, a umro 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu.

Izetbegović je bio i vrhovni komandant Armije RBiH za vrijeme agresije i rata u BiH 1992.-1995, kao i jedan od osnivača i prvi predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).

Nađa Berberović-Dizdarević (32) kćerka Sabine, kćerke rahmetli Alije Izetbegovića, u razgovoru za AA, pričala je i prisjetila se dede Alije, koji je za njih bio, kako kaže, prije svega, dedo.

“Bio je čovjek snažnog i slobodnog duha, koji je zbog svojih nekonvencionalnih stavova u mladosti imao svojevrsni imidž buntovnika, kao i svi veliki vizionari i lideri. Pamtim ga kao ponosnog vođu svog naroda i onako kako je on najviše želio da bude upamćen, kao čovjeka koji je narod BiH uvijek imao na srcu”, kazala je Berberović-Dizdarević.

Podsjetila je da su jednom sedmično išli na porodični ručak kod rahmetli Alije i dodala: “Skoro uvijek je bio lijepo raspoložen, vedrog duha i nasmijan. Posjedovao je snažnu harizmu i prodoran pogled, ali za nas, njegove unuke, on je na prvom mjestu bio naš dedo. Bio je jako duhovit i često se znao šaliti s nama.”

Žao joj je, kako kaže, što nije imala priliku da bolje upozna dedu i da razgovara s njim o nekim ozbiljnijim i zrelijim temama, o filozofiji, književnosti, umjetnosti, kulturi i religiji.

Kada je Alija umro 2003. godine, Nađa je imala 18 godina. Kako kaže, osim velikog gubitka i tuge osjećala je i veliki ponos, jer je svjedočila njegovoj dženazi kojoj su prisustvovale desetine hiljada ljudi.

“Spoznaja da je bio u tolikoj mjeri poštovan i cijenjen od strane svog naroda, ali i od strane velikih ljudi sa svih strana svijeta, koji su došli na taj dan u Sarajevo da odaju počast našem prvom predsjedniku, ispunila me osjećajem ponosa i dostojanstva.”

Berberović-Dizdarević smatra da se u BiH ne pridaje dovoljan značaj liku i djelu rahmetli Alije Izetbegovića.

“Najviše me žalosti što se Izetbegoviću ne priznaje njegov značaj kao intelektualca i mislioca. Naši ljudi nisu upoznati sa njegovim bogatim intelektualnim opusom, kao ni značajem njegove političke uloge tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Lakoumno nasjedamo na agresivnu antibošnjačku kampanju koja nam se već godinama svakodnevno servira u medijima. Nameće nam se osjećaj stida u vezi našeg bošnjačkog identiteta, tradicije i religije. Porazno je da lik i djelo Alije Izetbegovića ljudi širom svijeta bolje poznaju i više cijene nego mi sami. Imala sam priliku upoznati strance koji su čitali, pa čak i citirali djela mog rahmetli djeda, i koji ga cijene kao jednog od najvećih evropskih mislilaca svog vremena”, kazala je Nađa Berberović-Dizdarević.

Podsjeća kako Muzej “Alija Izetbegović” nastoji očuvati intelektualno naslijeđe Alije Izetbegovića, te s njim upoznati sve one koji žele da saznaju više o prvom predsjedniku Predsjedništva RBiH.

“Muzej u tu svrhu organizuje školske posjete i radionice, naučne seminare i konferencije, panele i diskusije, izložbe, likovne kolonije, akademije, promocije knjiga itd. Smatram da je od velikog značaja za buduće generacije da više čitaju i da se informišu o historiji svoje zemlje, da osvijeste svoj identitet, te da cijene i čuvaju svoju tradiciju i kulturu. U ovom kontekstu mi se čini prikladnim da citiram riječi svog djeda: ‘Čuvajte i očuvajte svoju naciju i ime Bošnjak, vjeru i tradiciju. Gubitak identiteta plaća se ropstvom i poniženjem'”, ističe Berberović-Dizdarević.

Dodaje i kako se i dan-danas često vraća djelima svog rahmetli djeda.

“Neke njegove knjige sam pročitala po 4-5 puta, pa znam napamet cijele pasuse. Njegove misli, koje su ostavile posebno snažan dojam na mene, bilježim u jedan notes i ponekad, kada se osjećam izgubljeno ili kad jednostavno tražim odgovore na neka generalna egzistencijalna pitanja, zavirim u taj notes.”

Nađa Berberović-Dizdarević kaže Alija Izetbegović predstavlja svojevrsni kompas u njezinom životu.

“Ipak, na mene je najjači dojam ostavila njegova kratka pjesma ‘Poruka sebi’, koja me podsjeća na to da je ovaj život prolazan i da, usprkos najtežim životnim iskušenjima, čovjek mora ostati dostojanstven i hrabar.”

Pjesma “Poruka sebi”:

Ostani uspravan

Kako ćeš pognute glave ispod zvijezda?

Kojim god putem da kreneš

Na kraju čeka smrt.

I sve se završava propašću

I ti ćeš umrijeti

I ovaj svijet će umrijeti

Zato ostani uspravan!

Previous Premijera u Prozoru: Snimljen dokumentarni film o logorašima u živom štitu
Next Na Bjelašnici u toku realizacija projekta vrijednog 16 miliona KM

You might also like

INTERVJU

Bošnjaci su pripadnici svih vjerskih konfesija

Prvi put nakon 24 godine danas će se u Sarajevu obilježiti Dan Bošnjaka. Svečanu akademiju u Vijećnici organizuju Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Preporod i Merhamet. Gost jutarnjeg programa N1 televizije

KULTURA I UMJETNOST

J. CLEESE: Život piše nevjerovatne priče koje nadmašuju maštu svakog scenariste (Video)

Poznati britanski glumac John Cleese čiju je karijeru obilježio kultni serijal “Monthy Python” nema precizini recept kako snimiti uspješnu filmsku ili televizijsku komediju no drži kako uspjeha u tome nema

INTERVJU

Dževad Karahasan: Bajram nam omogućuje da osjetimo zajednicu

Bajram je najljepši kod kuće, kaže književnik, profesor, akademik, velikan pisane riječi i svjetski putnik Dževad Karahasan. Zato sam čitav život nastojao da bajrame provodim kod kuće. Nešto mi bitno nedostaje