Obilježena 25. godišnjica masakra na Korićanskim stijenama: Da se nikada nikome ne ponovi

Obilježena 25. godišnjica masakra na Korićanskim stijenama: Da se nikada nikome ne ponovi

Dvije stotine ruža bačeno je sa litice na lokalitetu Korićanske stijene na Vlašiću, gdje je na današnji dan 1992. godine strijeljano najmanje 200 bošnjačkih i hrvatskih muškaraca, javlja Anadolu Agency (AA).

Na 25. godišnjicu stradanja, veliki broj članova porodica ubijenih, preživjeli i članovi Saveza logoraša u BiH, te predstavnici boračkih organizacija i političkog i vjerskog života odali su počast ubijenim te proučili Fatihu.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa, prisustvovala je obilježavanju godišnjice zločina na Korićanskim stijenama zajedno sa članicama Udruženja „Majke Srebrenice“.

„Dvadeset i dvije godine majke Srebrenice čekaju istinu i pravdu, znamo šta znači kad vam neko ubije sina, siluje kćerku, ubije muža. Znamo šta je bol, tuga, nepravda. Zato smo došli ovdje, da damo podršku porodicama koje su izgubile svoje najmilije. Posebno želim kazati da mi Bošnjaci brzo zaboravljamo, jer ovdje danas treba biti najmanje 5.000 ljudi, a zaborav nas ubija. Da nam se ne bi ponovilo, ne trebamo zaboraviti, i zato smo ovdje“, rekla je Subašić.

Fikret Alić, logoraš iz logora Keraterm i Trnopolje, rekao je kako je put kojim su prošle žrtve stradale na Korićanskim stijenama, i sam prošao sedam dana ranije.

„Prošao sam 14. 08, sedam dana prije, sav ovaj put, bio sam usput mučen, trebali su me ubiti, silovati, jer sam se obukao u žensku uniformu. Vratili su me u autobus, pa nisam završio ovdje. Potenciram da nakon 25 godina dođemo pameti, obilježimo sva mjesta stradanja, bez obzira na vjeru i naciju. Ovdje su ubijeni civili, mojih 30 rođaka, naših zetova, svi su dovedeni i ubijeni na najgori način. Još 50, 70 ljudi se vodi kao nestali, oko 130 je nađeno, koliko ja znam“, rekao je Alić.

Zumra Zaimović (81) izgubila je sina u zločinu na Korićanskim stijenama. Kaže kako za 25 godina još nije pronađena niti jedna njegova kost kako bi ga ukopala.

„Da barem jednu kost nađem, da ga ukopam, da imam nišane, da mogu da dođem i kažem, ovdje sam sina ukopala. Ništa nisam našla, da sam barem našla nokat, a kamo li kost. I ovo što je nađeno ovdje, to je sve nađeno pomalo. Meni da je naći samo jednu kost, ja bih je ukopala. Meni je 81 godina, pitanje je hoću li doći ikada više“, rekla je Zaimović koja je na Korićanskim stijenama izgubila 32-godišnjeg sina.

Mirsad Duratović, bivši logoraš Manjače, Omarske i Trnopolja, te predsjednik Udruženja logoraša regije Banja Luka, rekao je kako su na ovom mjestu ubijeni muškarci iz logora sa područja Prijedora, te civili iz Prijedora.Fotoreporter: Haris Badžić - Anadolu Agency

„Na ovom lokalitetu su pripadnici prijedorske policije, odnosno interventnog voda prijedorske policije, strijeljali 224 bivša logoraša i civila koji su u akciji etničkog čišćenja Prijedora ugurani u taj isti konvoj. Dvanaest logoraša je preživjelo, 11 je osuđenih za ovaj zločin, četvorica su priznala. Proces ‘Korićanske stijene’ još traje i očekujemo da se ovaj predmet ponovo otvori, jer ima dosta još izvršilaca koji žive i u BiH i u susjednim i drugim zemljama. Najveći krivci su planeri ovog zločina, članovi kriznog štaba općine Prijedor iz tog vremena. Jako mnogo ljudi je učestvovalo u ovom zločinu, ne samo tih 11, trebalo je protjerati ljude, dati kamione, bagere, mašine. Trebalo je ukloniti tijela, zna se da su učestvovali članovi tadašnje civilne zaštite i policije iz Skender Vakufa. Ovo je jedan od najokrutnijih zločina, ti ljudi su transportovani 150 kilometara od svojih kuća i osam puta opljačkani, a počinioci i vozači su se častili u ugostiteljskim objektima od novca i zlata ukradenog od žrtava“, rekao je Duratović te naglasio da ako se uzme u obzir broj žrtava, svaki osuđenik je dobio oko 10,5 mjeseci zatvora za svaku žrtvu ubijenu na Korićanskim stijenama.

Ramiz Salkić, potpredsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, rekao je kako je sve što je počinjeno u toku agresije na  Bosnu i Hercegovinu urađeno sistemski.

„Čuli smo ova potresna svjedočenja. Moramo znati da je sve ono što je počinjeno u agresiji na Bosnu i Hercegovinu počinjeno od strane jednog sistema, koji je želio stvoriti Veliku Srbiju, podijeliti Bosnu i uništiti Bošnjake. Nemojte to zaboraviti, i nemojte da vas ubijede da je to bilo nešto drugo. Molim vas da svake godine u većem broju dolazite na ovo i na sva druga mjesta gdje su činjeni zločini“, rekao je Salkić.

Za zločin na Korićanskim stijenama kazne je dobilo 11 osuđenih, u trajanju od ukupno 200 godina. Još uvijek se traga za 80 posto skeletnih ostataka jer su tijela ubijenih logoraša prebačena i zakopana na drugim lokalitetima.

Za zločine pred MKSJ i Sudom BiH osuđeni su Darko Mrđa na 17, Damir Ivanković na 14, Gordan Đurić na 8, Ljubiša Četić na 13, Zoran Babić na 22, Milorad Škrbić na 21, Dušan Janković na 21, Željko Stojnić na 15, Saša Zečević na 23, Marinko Lepoja na 23 i Radoslav Knežević na 23 godine zatvora.

Previous Državni ministar sigurnosti: 'Ovdje je nekome ujutro kafa gorka ako nije bilo terorizma'
Next Pripreme za obilježavanje godišnjice 2. Korpusa Armije RBiH (Video)

You might also like

NAŠI DANI

Pismo predsjedniku Francuske: Pomozite da višegradski zločinac Radomir Šušnjar bude izručen BiH

Predsjednica Udruženja “Žena-žrtva rata” uputila je danas pismo predsjedniku Francuske Francois Hollanduu, koje novinska agencija Patria prenosi u cjelosti. Poštovani Predsjedniče, Dana 13. i 14. juna 1992. godine, u Višegradu,

AGRESIJA|GENOCID|ZLOČINI

Borba protiv zaborava: Jama Lipovača – zločin nakon zločina

Preživjeli Bošnjaci Nevesinja obilježit će 14. juna 23. godišnjicu stradanja obilaskom jame Lipovača, stratišta na kojem više nema žrtava jer su raznesene po bespućima Istočne Hercegovine u zločinačkom zatiranju tragova.

NAŠI DANI

Pitamo vas: Ko je najveći bosanski vladar?

‘Kao što čovjek svoju djecu i familiju ljubi, tako treba da ljubi i svoju domovinu Bosnu. I zaista treba domovini davati prvenstvo u počasti, jer naše tijelo je šaka zemlje