Dobri Bošnjani na djelu: Grade bunare i stipendiraju djecu u Africi

Dobri Bošnjani na djelu: Grade bunare i stipendiraju djecu u Africi

Kada je potrebno pomoći onima kojima je pomoć potrebna, Bosanci i Hercegovci se često pokazuju kao plemeniti dobročinitelji.

Zahvaljujući neskromnim donacijama, čitave porodice su pomagale izgradnju bunara u siromašnim i sušnim zemljama Afrike koje gotovo da i nemaju vode za piće.

Dok Afrikanci znaju pješačiti kilometrima kako bi napunili kanistere vodom za piće i druge potrebe u domaćinstvima, afrički kontinent leži na golemim zalihama podzemne vode, ali zbog siromaštva nisu u mogućnosti kopati ni bunare, a kamoli graditi vodovode i vodovodne mreže.

Da bi imali pristup osnovnoj životnoj potrebi pomogli su im Bosanci i Hercegovci.

“Ideja za realizaciju projekta javila se prošle godine nakon hadža, kada je ekipa altruista koja niz godina radi humanitarne projekte došla na ideju da napravi jedan bunar u Africi koji je u prvobitnoj verziji trebao koštati 2.000 eura. Novac je prikupljen i poslan preko Harisa Hećimovića, jednog od organizatora projekta, a inače studenta na magistarskom studiju u Mekki”, ispričao je za Radiosarajevo.ba jedan od organizatora ove humanitarne akcije Aldin Kajmaković ispred Udruženja za pomoć i edukaciju “Obraduj nekoga”.

Prvi bunari su izgađeni na Obali Slonovače, i umjesto prvobitnih 2.000 eura, cijena bunara sa rezervoarom je iznosila 1.000 eura, tako da su umjesto jednog napravljena prva 2 bunara.

Nakon što su organizatori objavili informacije o izgradnji bunara u afričkoj zemlji na Facebooku, interes građana da se priključi ovoj akciji je porastao.

“Počele su se nizati uplate za bunare, kako zajedničke tako i samostalne. Zainteresovanost za projekat je jako velika tako da je za 9 mjeseci uplaćeno 547 bunara, odnosno u prosjeku, 60 bunara svaki mjesec ili 2 dnevno“, ispričao nam je Kajmaković.

Prvobitno su se bunari gradili na Obali Slonovače, ali zbog velikog broja bunara, projekat je proširen na Burkinu Faso, Gambiju i Togo...

Cijene bunara iznose od 800 do 1.000 eura u zavisnosti od zemlje u kojoj se grade kao i o tome da li se radi o bunaru sa ili bez rezervoara. Do sada je uplaćeno 547 bunara a izgrađeno ih je oko 250.

“Koliko je bitan projekat za narod Afrike, dovoljno govori podatak da djeca pješače kilometrima u jednom pravcu da bi našli bilo kakvu vodu… Na ovaj način, praktično im je obezbjeđeno da vodu imaju u svom dvorištu”, objasnio je Kajmaković.

Prema Kajmakovićevim riječima, reakcije na izgradnju bunara su emotivne.

“Kad su izgrađeni prvi bunari u Gambiji narod je plakao i dovio za narod Bosne, a predstavnici drugih plemena su došli u sela u kojima se nalaze bunari i bukvalno molili da ako bude još bunara da se grade kod njih”, ispričao nam je Aldin.

U projektu učestvuju ljudi iz cijelog svijeta, od Australije, Amerike, Azije pa do Europe. Najviše novca uplaćuje bh. dijaspora, no Kajmaković navodi kako se i veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine odlučio priključiti ovom humanitarnom projektu.

Pored projekta bunara, za narod Afrike se paralelno radi i projekat izgradnje džamija a do sada su uplaćene 3 džamije čija cijena u prosjeku iznosi 15.000 eura.

“Zanimljivo je da će prva džamija nositi ime po tragično stradaloj Merjemi Salkić, djevojčici koja je stradala u saobraćajnoj nesreći kod Maglaja vraćajući se iz mekteba početkom ove godine”, rekao je Kajmaković.

Plemenitim gestama ovdje nije kraj. Kajmaković i njegovi prijatelji odlučili su jednom godišnje poslati jednu osobu da obavi umru, kako bi i oni dobili priliku obići sveta islamska mjesta.

“Međutim, Allah je dao bereket pa smo za nešto više od jedne godine, poslali pedesetak osoba na umru i četiri osobe na hadž. Ove godine, četiri osobe ćemo iz Mekke i Medine obradovati odlaskom na umru”, rekao nam je Kajmaković.

Bunari i džamije nisu jedini humanitarni projekti koje je realiziralo ovo Udruženje. Podsjećamo, već ranije su prikupljali novac za ramazanske iftare za one koji ih nisu u mogućnosti priuštiti, kao i školske sendviče za djecu čiji roditelji također nisu u mogućnosti da ih priušte.

Zahvaljujući građanima Bosne i Hercegovine, MFS EMMAUS je stipendirao 1.308 djece iz Burkine Faso, jedne od najsiromašnijih država svijeta

„Testiraj svoju humanost – pomozi mi da i ja završim školu“ naziv je humanitarne akcije koju od 2014. provodi Međunarodni fond solidarnosti – EMMAUS (MFS EMMAUS) iz Bosne i Hercegovine kako bi se sakupila sredstva za školovanje u Burkini Faso, jednoj od najsiromašnijih država svijeta.

„Inicijator akcije bila je mreža partnerskih organizacija BBF (BiH – Burkina Faso – Francuska). Zahvaljujući saradnji našeg udruženja sa partnerima iz Francuske, nas troje iz EMMAUS-a, 2014. godine smo posjetili ovu zemlju i uvjerili se u katastrofalne uvjete življenja tamošnjeg stanovništva. Činjenica da je Burkina Faso jedna od pet najsiromašnijih zemalja svijeta dovoljno svjedoči tome“,  govori za Al Jazeeru Elmedin Škrebo, pomoćnik direktora udruženja.

 

„Naše udruženje, kao jedna od članica mreže Emmaus Internacional iz Francuske, je u postratnom periodu dobijalo pomoć drugih članica. Sada, kada BiH više nije krizno područje kakvo je bilo tokom i poslije rata, bilo je vrijeme da i mi pokažemo solidarnost prema nekome ko je objektivno u težoj situaciji od nas. A stanovnici Burkine Faso to definitivno jesu. Po povratku u BiH, dok smo još bili pod jakim emocijama zbog viđenog, ali i jakim osjećajem moralne i duhovne obaveze da pomognemo toj djeci, naš menadžment je podržao svaku našu ideju. Naravno da je najveća korist, između ostalog, bila ulaganje u obrazovanje djece, jer oni su budućnost.“

Kroz pustinju do škole

Da bi uopće neko dijete u siromašnim dijelovima Burkine Faso krenulo u školu, svake godine mu je potrebno približno 15 eura za upis i korištenje skromne školske kantine.

„Škola im je veoma udaljena, a do nje moraju pješačiti kroz pustinju, tako da jedan skroman obrok imaju u školi. Nekima je to i jedini obrok u toku dana. Rijetki sretnici imaju bicikl na kojem ih po dvoje, čak i troje voze do škole. Uvjeti u školama su ispod svih normi obrazovanja, djeca nemaju udžbenika, svesaka i slično, već svoje znanje usvajaju preko malih tabli ‘piši – briši’ kakve su nekada koristili naši pradjedovi i pranane“, prenosi Škrebo svoja iskustva.

 

Dodaje kako većina djece ne završi ni četiri razreda osnovne škole, te kako su rijetki oni koji nastave školovanje do osmog razreda i dalje.

„Prethodne tri godine uspjeli smo osigurati školovanje jednog broja djece u ovoj zemlji, a sredstva se skupljaju uz pomoć građana i donatora iz BiH. Osim novčanih stipendija, 2016. godine je poslan i veliki kontejner humanitarne pomoći za djecu i mještane sela Guesna i Tasage u kojima se nalaze škole. Pomoć se najvećim dijelom sastojala od paketića za djecu koje su pakovala i pripremala djeca sa područja općina Srebrenik i Doboj Istok.“

Naš sagovornik dodaje kako su sa područja Tuzle, Srebrenika i Gračanice mjesecima prikupljali pomoć u garderobi i higijenskim potrepštinama, što je također činilo dio humanitarne pošiljke za Burkinu Faso.

„Veliku ulogu u prikupljanju pomoći imao je Medžlis Islamske zajednice u Srebreniku koji je kroz mektebsku nastavu, ali i u redovitim kontaktima s vjernicima, animirao stanovništvo da pomogne“, kaže Škrebo.

Stipendirano 1.308 djece

Prve školske godine su prikupili pomoć za 209 djece iz jedne škole, da bi 2015. i 2016. godine u školu išlo, zahvaljujući MFS EMMAUS, 547 djece (dvije škole).

„I ove godine bi taj broj trebao biti isti, pa možda i veći, ovisno o uplatama. Ukupno gledajući, od 2014. MFS EMMAUS je, zahvaljujući građanima i donatorima iz BiH, stipendirao 1.308 djece. U istom periodu distribuirana su dva kontejnera materijalne pomoći koja su se sastojala od školskog pribora, prehrambenih i higijenskih paketa, odjeće, obuće, poljoprivrednog alata, građevinskog materijala za opremanje škola i slično“, navodi sagovornik Al Jazeere.

 

 

U toku je prikupljanje sredstava za stipendiranje djece za školsku sezonu 2017/2018. Stipendija za jedno dijete iznosi 30 KM, odnosno nešto više od 15 eura za jednu školsku godinu.

„Akcija će zvanično trajati do početka školske godine, s tim da su uplate moguće i naknadno. Plan je da, ako Bog da, prikupimo sredstva za isti ili sličan broj djece kao i prethodnih godina i na taj način se još jednom solidarišemo sa onima kojima je pomoć najpotrebnija“, kaže Škrebo.

 

Previous Bokser Alem Begić - aktuelni prvak Njemačke i Evrope u poluteškoj kategoriji
Next Bosna i Hercegovina bi uskoro trebala kupiti dva helikoptera

You might also like

ŽIVOT

U Srednju Trnovu vratilo se oko 300 ljudi. Poljoprivreda jedino zanimanje (Video)

Povratak prognanih Bošnjaka na područje tri sela u okolini Ugljevika počeo je prije sedamnaest godina. Jedno od njih je selo Srednja Trnova,  gdje danas živi oko 300 povratnika. I ovi

BH RAZGLEDNICA

Profesor uzgaja 300 ovaca: Ne pratim više konkurse, ne prijavljujem se. Ako bih morao sada birati između ovoga što trenutno radim i struke, izabrao bih selo i stočarstvo

Selo Argud na oko 940 metara nadmorske visine, pripada zajednici sela Bjelimići, koje se nalazi u jugoistočnom dijelu općine Konjic, nešto manje od 30 kilometara od Boračkog jezera, između planina

ŽIVOT

Safet Alić voli svoj grad: U Srebrenicu uložio dva miliona KM, planira se vratiti u rodno mjesto

Safet Alić je ponosni Srebreničanin. Živi u Švicarskoj i voli svoj rodni grad. Ljubav i privrženost ovom podrinjskom gradiću svakodnevno pokazuje i potvrđuje. I to konkretno. Investicijama. Iako živi u vjerovatno