Sjećanje na dan kad je spaljena sarajevska Vijećnica, hram kulture

Sjećanje na dan kad je spaljena sarajevska Vijećnica, hram kulture

Gradska vijećnica u Sarajevu, najljepši i najreprezentativniji objekt iz austro-ugarskog perioda, gotovo da je uništena u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja 1992. godine. Od tad je prošlo 25 godina, zgrada je obnovljena, ali sjećanja na te dane stradanja ne blijede. 

Kemal Cacan, zajedno sa nekolicinom kolega, gasio je požar na Vijećnici toga augusta. U obnovljenu zgradu dosad nije ulazio, gledao ju je tek na fotografijama. Zapravo nije želio jer to, kaže, više nije ona zgrada koja je bila sastavni dio njegovog djetinjstva i mladosti.

– Odrastao sam u blizini te zgrade, redovno prolazio pored nje. Smatrao sam je kao nešto svoje. Odjednom budeš u situaciji da gasiš požar na toj zgradi, gledaš kako propada – nemoćan da uradiš bilo šta. Teško je to. A obnovljenu zgradu gledao sam samo na fotografijama, nisam htio ući jer mi sve to liči na komercijalizaciju – naglasio je za Fenu Cacan, koji će ući u zgradu Vijećnice sutra – prvi put nakon 25 godina.

On je trenutno na funkciji komandira spasilačko-vatrogasne stanice Međunarodni aerodrom Sarajevo, a sa njim rade još dvojica kolega sa kojima je 1992. godine gasio požar na zgradi Vijećnice.

– Ima još pet ili šest ratnih vatrogasaca koji su 25. augusta bili u prvom ešalonu prilikom gašenja požara. Slika je bila stravična (tuga, jad i čemer), vatrogasaca i vode je bilo malo, ali su požar ipak uspjeli lokalizirati. Možda bismo i više uspjeli da smo imali dovoljno ljudi i vode. Bilo je to ratno stanje, istovremeno je u gradu bilo još nekoliko požara – naglasio je prisjećajući se tog perioda.

Sutra se navršava 25 godina od granatiranja i paljenja i Nacionalne univerzitetske biblioteke BiH (NUB), koja je tada bila smještena u zgradi Vijećnice, a trenutno je smještena u zgradi kampusa Univerziteta u Sarajevu.

Direktor NUB-a Ismet Ovčina u izjavi Feni apelira na nadležne sudske instance da donesu odluku o tome ko može i na koji način koristiti kapacitete zgrade Vijećnice, odnosno kakav je status NUB-a.

– Još uvijek nas niko nije ispisao iz odgovarajućih zemljišno – knjižnih izvadaka. Polažemo puno pravo na korištenje zgrade Vijećnice. Naravno, uz uvažavanje da o tome treba razgovarati s nadležnim organima u slučaju da ima neko bolje rješenje. Vjerujemo u nadležne sudske organe, očekujemo da će donijeti odgovarajuću odluku o tome, isto kao što očekujemo da Gradska uprava i aktualni gradonačelnik ima malo više osjećaja za našu situaciju – naglasio je direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.

Tužnu godišnjicu NUB BiH obilježit će pijetetom i poštovanjem svega što je bilo i porukom da se takvo zlo nikad i nikom ne desi, ali i s pogledima u budućnost i isticanjem važnosti generalno svih biblioteka u razvoju društvenih zajednica.

Ovčina ističe da će ponovo pozvati nadležne organe da riješe status (izvori finansiranja, osiguranje odgovarajućih uvjeta rada) te ali i drugih institucija kulture koje to zaslužuju i država to treba da im riješi.

Obilježavanju godišnjice, planiranom za sutra u zgradi Vijećnice, prisustvovat će i resorni državni ministar Adil Osmanović za kojeg Ovčina kaže da je učinio određene napore u smislu pokušaja rješavanja statusa i finansijske podrške za državne institucija kulture. U okviru programa obilježavanja planirano je i uručenje zahvalnica nekim od donatora knjiga, a u ime njih obratit će se glumica Jasna Diklić.

Pripadnici JNA i Vojske Republike Srpske granatirali su Vijećnicu, u noći 25. na 26. august 1992. godine, a u vatrenoj stihiji uništeno je oko 80 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o povijesti BiH. Unutrašnjost Vijećnice je gotovo potpuno uništena u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja.

Obnova te zgrade trajala je 18 godina, a Vijećnica je otvorena 2014. godine – na Dan pobjede nad fašizmom. Tako je Sarajevu vraćen jedan od njegovih simbola, građevina koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Previous Otkrivena masovna grobnica na Korićanskim stijenama
Next Bećirović: Ulice treba nazivati imenima bosanskih kraljeva, vijećnika ZAVNOBIH-a i boraca ARBiH

You might also like

NAŠI DANI

Bosna i Hercegovina zabilježila najveći rast bogatstva po stanovniku – čak 274 posto!

  Svjetska banka objavila je izvještaj “Promjene bogatstva nacija 2018”,  u kojem je, po bogatstvu po glavi stanovnika, rangirano 140 zemalja svijeta – prenose mediji. Temeljem podataka za 2014. godinu,

NAŠI DANI

Sefer Halilović svojim stavovima o RS izazvao gnjev Beograda (Video)

Nakon jučerašnjeg gostovanja na TV1, bivši komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine Sefer Halilović našao se na verbalnom udaru samog vrha srbijanske države i tamošnjih medija, uključujući i državnu RTS.

NAŠI DANI

Borba za ‘ravnopravnost’: Čović se časti Audijem od 171.000 KM

Novinska agencija Patria donosi fotografije novog skupocjenog Audija A 8, koji je kupljen za potrebe hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragana Čovića. Luksuzni automobil, čiji osnovni paket košta vrtoglavnih