Vijećnica je obnovljena, a izgorjela arhivska građa trajno izgubljena (Foto)

Nacionalna i univerzitetska biblioteka (NUB) BiH okupila je danas u Vijećnici predstavnike vlasti, kulturne i djelatnike iz drugih oblasti na obilježavanju 25 godina od granatiranja tog reprezentativnog objekta iz austro-ugarskog perioda.

Prigodnim programom prisjetili su se perioda razaranja te zgrade, uništenja većine knjižnog fonda, istaknuli doprinos onih koji su sudjelovali u gašenju požara do kojeg je došlo nakon što je zgrada granatirana, ali i ponovo pozvati nadležne organe da riješe status (izvori finansiranja, osiguranje odgovarajućih uvjeta rada) te ali i drugih institucija kulture koje to zaslužuju i država to treba da im riješi.

Direktor NUB-a Ismet Ovčina podsjetio je da još neriješeno pitanje pravno-finansijskog statusa otežava redovan rad te biblioteke, ali i istaknuo napore Ministarstva civilnih poslova BiH što ih čine u pravcu rješavanja dugogodišnje agonije te i ostalih šest institucija kulture od značaja za BiH, koje čuvaju njeno kulturno naslijeđe.

– U 72 godine postojanja, NUBBiH je preživjela granatiranje, paljenje, nehumane uvjete rada, bez redovnih izvora prihoda, ali je opstala za dobrobit korisnika, kulturne i akademske zajednice BiH – kazao je Ovčina. Podsjetio da je i na to da je NUB BiH, s ciljem rješavanja statusa u zgradi Vijećnice, u junu 2014. pokrenula sudski spor kod nadležnog suda u Sarajevu.

Resorni državni ministar Adil Osmanović ukazao je na materijalnu štetu koja je uzrokovana granatiranjem Vijećnice, ali i na nenadoknadivi gubitak koji je nastao uništenjem knjiga i arhivske građe.

– Zgrada Vijećnice je obnovljena, knjižni fond će biti donekle nadoknađen, ali nažalost izgorjelu arhivsku građu nije moguće rekonstruirati, značajan dio je trajno izgubljen – naglasio je.

Ističe da je preostalo još da se riješi odnosno potvrdi pravni status NUB-a kao institucije od posebnog značaja za državu i njene građane.

– Sve dok trajno ne riješimo pitanje pravnog statusa NUB-a i ostalih šest institucija kulture Bosne i Hercegovine ne možemo reći da smo sanirali posljedice svjesnog i namjernog paljenja Vijećnice 25. augusta 1992. godine –  naglasio je. Nada se političkoj i općoj civilizacijskoj odgovornosti za rješavanje tog pitanja, čime bi društvo pokazalo ozbiljnost.

Komandir vatrogasne ispostave Profesionalne vatrogasne jedinice u Kantonalnoj upravi civilne zaštite Kemal Cacan prisjetio se danas tog augusta prije 25 godina kad je zajedno sa nekolicinom kolega, gasio požar na Vijećnici. Danas je u tu zgradu ušao prvi put, nakon 25 godina. Osjećanja su mu pomiješana. Kaže da su možda mogli i više uspjeti u gašenju samo da su imali dovoljno ljudi i vode, ali i dodaje da je to ipak bilo ratno vrijeme.

Unutrašnjost Vijećnice uništena je u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja sa položaja velikosrpskog agresora, u noći 25. na 26. august 1992. godine. Nadljudskim naporima vatrogasaca, zaposlenika NUBBiH i građana Sarajeva, spašeno je što se spasiti moglo. Po UNESCO-ovim zvaničnim podacima, razaranjem Vijećnice plamenom je uništeno 90 posto fundusa od približno tri miliona bibliotečkih jedinica kojim je raspolagala ta biblioteka.

Zaposlenici NUB-a danas su zahvalili donatorima koji su im dosad donirali knjige. Zahvalnice su uručili i ministru Osmanoviću, Jusufu Pušini za Općinu Stari Grad, te Kemalu Cacanu i  Vatrogasnoj ispostavi Profesionalne vatrogasne jedinice u Kantonalnoj upravi civilne zaštite koja se nekada zvala Profesionalna brigada grada Sarajeva.

(Agencije/MiruhBosne)