Sutra u Muzeju Kaknja izložba pečata povodom Dana Povelje Kulina bana

Javna ustanova Kulturno-sportski centar – odjeljenje Muzej Kaknja, u saradnji sa Arhivom Bosne i Hercegovine, povodom obilježavanja Dana Povelje Kulina bana organizuje izložbu pod nazivom „Iz zbirke matrica i pečata Arhiva BiH“.

Arhiv Bosne i Hercegovine posjeduje jedinstvenu kolekciju matrica iz raznovrsnih oblasti, najviših organa zaknodavne i izvršne sudske vlasti, oblasnih okružnih organa, ministarstva, komiteta, savjeta, sekretarijata, narodnih odbora i uprava, iz prosvjete, nauke, kulture.

Cilj izložbe je pokazati različite izvorne forme pečata, štembilja i žigova ili matrica kojima se očituju ljepote pečatoslovlja, a svaki na svoj način svjedok je nenadmašive važnosti kroz historiju.

Nakon što je ova izložba doživjela izniman uspjeh, čast nam je da našoj lokalnoj javnosti po prvi put predstavimo ovu jedinstvenu izložbu. Izložba je namijenjena svim generacijama koje imaju želju da se upoznaju sa pečatima iz različitih perioda.

Otvorenje izložbe bit će upriličeno u ponedjeljak 28. augusta 2017. godine u Muzeju Kaknja sa početkom u 18,00 sati

Pozivamo Vas da svojim prisustvom uveličate otvorenje ove jedinstvene izložbe koja će biti dostupna za javnost do 28.09.2017. godine, navode iz ove ustanove.

Povelja bosanskog kralja Stjepana Dabiše od 26.04.1395. godine je najstariji originalni dokument u Arhivu Bosne i Hercegovine.

Povelja Kulina bana

-Povelja Kulina bana predstavlja najznačajniji spomenik kulturne prošlosti Bosne i Hercegovine. Riječ je o najstarijem sačuvanom diplomatskom dokumentu srednjovjekovne bosanske države, pa je za nju uobičajeno reći da je to rodni list bosanske državnosti. Pisana je dvojezično i dvama pismima. U originalnoj varijanti to je bosanski jezik i bosansko pismo (bosančica), u drugoj je isti tekst pisan latinicom i na latinskim jeziku. Izdao ju je 29. augusta 1189.godine, onovremeni vladar Bosne Kulin ban Dubrovniku, koji je bio najvažniji trgovački partner srednjovjekove Bosne.

Značaj Kulinove povelje s čisto naučnog gledišta za historiju Bosne je višestruk. Prvo, to je najstariji svjetovni spomenik na južnoslavenskom prostoru pisan bosanskom varijantom ćiriličnog pisma – bosančicom. Drugo, to je najstariji pravni akt na južnoslavenskom prostoru napisan na narodnom (slavenskom) jeziku, u varijanti bosanskog jezika.

Sadržaj povelje daje obilje dragocijenih podataka važni za izučavanje političkih, privrednih i kulturnih prilika kakve su bile u Bosni prije više od 800 godina. Njome, naime, ban Kulin potvrđuje prijateljstvo Bosne naspram Dubrovnika, jamči njegovim trgovcima sigurno kretanja i trgovanja po njegovoj državi (vladaniju), oslobađa ih svih taksi, odnosno carine, što je bio rijedak slučaj u onovremenoj Evropi. To govori da je Bosna Kulinovog doba privredno bila dobro stojeća, jer se malo koja država odriće carinskih dažbina, – ističu historičari.

(MiruhBosne)