Povelja Kulin bana – svjedočanstvo o našoj državnosti, jeziku, kulturi, prirodi i karakteru našeg društva

Povelja Kulin bana – svjedočanstvo o našoj državnosti, jeziku, kulturi, prirodi i karakteru našeg društva

Shares

Na današnji dan daleke 1189. godine napisana je Povelja Kulina bana, onovremenog vladara Bosne. Vrijedan je to dokument i svjedok bosanske državnosti, bosanskog jezika, odnosa prema susjedima… 

-Predsjednik GDS BiH Ibrahim Spahić uputio je čestitku državljanima BiH u zemlji i svijetu povodom 828 godišnjice Povelje Kulin bana.
Povelja Kulin bana je svjedočanstvo o našoj državnosti ali i o jeziku, kulturi, prirodi i karakteru našeg društva u prošlosti. Samosvojnosti ljudi srednjevjekovne Bosne i njihovoj gostoprimljivosti i otvorenosti i posvećenosti životu u miru i slobodi.. Mudrost i odgovornost Kulina bana za dobrobit svojih građana potvrđuje se i u Povelji kojom se garantuju jednake slobode građanima susjedne države Republike Dubrovnik u Bosni.

Danas, to su vrijednosti na kojima se temelji Evropa i naša zemlja se ponosi svojom poviješću i doprinosom u njihovoj izgradnji. Istovremeno, svjesni smo da sadašnji odnosi u jugoistočnoj Evropi nisu dobri. Državnički je razumno razvijati dobrosusjedske odnose i uzajamno poštovanje i povjerenje među susjedima. Povelja Kulina bana to snažno potvrđuje i inspiriše na saradnju u najboljem interesu građana naših zemalja.


GDS BiH poziva sve državne institucije BiH i državne institucije susjednih država da uspostave odnose koji će biti primjer saradnje u Evropi koja traži put za obnovu jedinstva u različitosti u vrijeme moralne,ekonomske i socijalne krize, posebno u euromediteranskoj regiji.

Baština, ali i budućnost naših odnosa sa susjedima su na najbolji način sadržani u dokumentu Povelja Kulina bana, istakao je Spahić i dodao da se takve poruke i dokumenti u BiH očekuju i od bliskih i od dalekih susjeda.

 Osebujan stil

Poslovni dokumenti, kakva je Povelja bana Kulina, u srednjovjekovnoj bosanskoj državnoj kancelariji, tokom tri vijeka njenog postojanja, pisani su na četiri vrste pisma, kaže profesorica sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu Lejla Nakaš, pojašnjavajući da je jedno od ta četiri pisma bila i bosančica. Povelja je napisana poslovnim pismom, koje je bilo manje kitnjasto i svečano nego pismo religijskih tekstova, a osnovna karakteristika tog pisma bila je njegova funkcionalna komunikativnost.

Govoreći o stilskim karakteristikama Povelje, profesorica Nakaš kaže da je jedan od njenih glavnih specifikuma i činjenica da nije napisana latinskim pismom, koje je u srednjovjekovno vrijeme bio univerzalni jezik diplomatske korespodencije. I pored toga, Povelja posjeduje stilske osobine koje nadilaze uobičajene oblike pismene komunikacije.

“Njen jezik [Povelje] pokazuje već izgrađen stil izražavanja i tečnost u izlaganju, koja nikako ne bi mogla biti osobina prvog pokušaja. Čak i na temelju njene sasvim površne grafijsko-jezičke analize moguće je ustanoviti da je bosanska državna kancelarija već krajem 12. stoljeća imala za sobom izvjesnu pisarsku tradiciju s originalnim pravopisnim sistemom i razvijenim izražajnim mogućnostima”, objašnjava Nakaš.

Bosne je bilo i bit će je

Povelja bana Kulina nije običan dokument, jer je ona očigledan dokaz državnosti tadašnje srednjovjekovne bosanske države, nedvosmislen je akademik Mirko Pejanović, koji naglašava da povelja svjedoči kako je bosansko kraljevstvo bilo organizirano kao suverena državna struktura, koja je, opet, kao takva, bila dio mediteranskog i evropskog prostora.

Po njegovom mišljenju, uvijek treba isticati neospornu historijsku činjenicu da je Bosna u srednjem vijeku imala samostalnost i nezavisnost, a svi oni koji negiraju kontinuitet postojanja bosanske državnosti zlonamjerno interpretiraju historiografske bjelodanosti.

“Taj prostor srednjovjekovne Bosne, nakon osmanskog dolaska, bio je pod okupacijom 500 godina, ali je uprkos tome uspio, na neki način, sačuvati viševjekovnu samostalnost. ZAVNOBiH [Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine] je obnovio bosansku državnost, koja je zatim, šezdesetih godina 20. vijeka, ustavnim promjenama učvršćena. Referendumom, održanim 29. februara i 1. marta 1992. godine, Bosna i Hercegovina stiče punu suverenost i nezavisnost, nakon čega ubrzo postaje i međunarodno priznata zemlja.”

Povelja bana Kulina ima ogromnu simboličku važnost, jer je dokaz bosanske državnosti, koji seže čak u 12. vijek, a istraživanja historičara, kakvi su Simo Ćirković i Nada Klaić, nedvosmileno pokazuju kako je srednjovjekovna Bosna imala najrazvijeniji oblik državnosti na prostoru Balkana.

Postojanje Povelje, osim toga, kaže Pejanović, ima i jednu drugu, čak i aktualnu važnost, jer je to dokument kojim se opovrgavaju sve “sulude i hegemonističke ideje bosanskih susjeda”, koji nastoje, u današnjem vremenu, osporiti pravo Bosni na postojanje.

“Ponosno da kažemo ovima što bi i danas da ‘čepaju’ zemlju, da je Bosne bilo i prije nje, a Boga mi, bit će je i poslije njih”, zaključuje akademik Pejanović.

Dvije kopije Povelje Kulina bana se nalaze u Dubrovniku, dok je treći primjerak, za koji se vjeruje da bi mogao biti original, u 19. stoljeću otuđen, a danas se nalazi u Sankt Petersburgu, u Rusiji. Bosna i Hercegovina je tražila povrat ovog historijskog dokumenta, ali je ruska strana to odbila.

Povelja se smatra najstarijim dokumentom u ovom dijelu Evrope, te drugim po starini na cjelokupnom slavenskom govornom području.

Shares
Previous Kraljeva brda (VIDEO)
Next Kenan Musić: Suština kurbana je tražiti blizinu Allaha dž.š. (Video)

You might also like

HISTORIJA

Sandalj Hranić Kosača, veliki vojvoda bosanski

Shares Facebook Uzima se da je Sandalj rođen oko 1370. godine, a umro je 15. marta 1435. Na čelu roda Kosače je od 1393. Kosače su se granale na četiri

HISTORIJA

Sudstvo u srednjem vijeku: Dok kod drugih presuđuje sam vladar, u bosanskoj državi – ‘Bosna sudi’

Shares Facebook Vrlo je zanimljivo što dvije povelje predviđaju čak mješoviti međunarodni sud .. Najznačajnija je razlika bosanskih povelja od raških (srpskih) u tome što o nevjeri ne presuđuje sam

HISTORIJA

Novinari pisali Puljiću i ministrici Pendeš: Ikongrafija Hrvatske nema šta tražiti na Bobovcu

Shares Facebook Bosansohercegovački novinari Ibrahim Halilović i Bedrudin Gušić kritizirali su najave da će se na Bobovcu u povodu obilježavanja 25. oktobra – dana kada je umrla pretposljednja bosanska kraljica Katarina, naći i