Kuća Gradaščevića – historijski spomenik Gradačca i Bosne i Hercegovine /Foto/
Kuća Gradaščevića, u kojoj živi potomstvo rahmetli Mustaj-bega Gradaščevića, unuka H.Bećirbega Gradaščevića, brata Husein-kapetana Gradaščevića, sagrađena je 1786.godine, u doba Osman-kapetana Gradaščevića.
U njoj su rođene brojne generacije ove ugledne porodice, osim Mustaj-bega, koji je rođen u Istambulu i kao 8-ogodišnji dječak se zajedno sa porodicom vraća u Bosnu i Gradačac.
Ostalo je zabilježeno da je kuća 1868.godina, uoči Bajrama, zbog požara ostala bez jednog krila, nakon čega je izvršena generalna adaptacija.
Spoljašnost kuće je u tlocrtu 15x13m, kuća ima prizemlje i sprat (donji i gornji boj). Sve do 1944. kuća je bila opasana zidom unutar kojeg se nalazila ženska avlija. Izvan zidova se nalazio konak za muškarce, konjušnica i štala.
Donji boj kuće je od kamena sa dubokim prozorima, a gornji je zidan od pečene cigle među japiju. Ukrašen je rezbarijom, ima 5 soba i veliko predsoblje ili divanhanu. U sobama se i danas nalaze dulafi, rafe, rafice i musandre.
U porodici Gradaščevića njegovao se kult knjige, posebno iz oblasti historije, nauke i bosanske književnosti. Tako porodica i danas posjeduje knjige iz doba Murat-kapetana sa njegovim pečatom i naznakon da se ne smiju otuđiti, nego davati na čitanje.
Knjige iz biblioteke Mustaj-bega Gradaščevića takođe su ovjerene njegovim pečatom, a sačuvane su i mnoge vasijatname Gradaščevića. Među brojnim raritetima izdavaja se mapa sa fotografijama koje je Mustaj-beg dobio od cara Franje Josipa 1916.godine.
Za očuvanje kuće Gradaščevića, kao historijskog i nacionalnog spomenika, značajna je bila odluka Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine donesena 1949.godine kada je ovaj objekat stavljen pod zaštitu države kao spomenik kulture. U tom procesu značajnu ulogu odigrali su Hamdija Kreševljaković i dr.Sijelski, a nakon te odluke porodica Gradaščević mogla je raspolagati sa cijelim objektom.
Kuća je u ratu od ‘92.- ‘95. pretrpjela velika oštećenja, da bi zahvaljujući Fondaciji „Lora“ nakon rata bila obnovljena i sačuvana od propadanja. To su bili posljednji značajniji građevinski zahvati, pa se na žalost mora kostatovati da vrijeme već uzima svoj danak.
Zato se nadamo da će posljednja odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine biti početni korak ka pronalasku adekvatnih rješenja čiji bi rezultat bio zaštita našeg nacionalnog blaga, uz mogućnost njenog korištenja.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je nacionalnim historijskim spomenikom Kuću porodice Gradaščević sa pokretnim naslijeđem. Ovaj objekat predstavlja jedan od najboljih primjera očuvane tradicionalne, gradske begovske kuće, a uvrštena je i u izložbu tradicionalne bosanske arhitekture „Kuća sjeveroistočne Bosne”.
Zahvaljujemo se radiogradacac.ba
(MiruhBosne)
You might also like
Pljevlja: Husein-pašina džamija; po svojoj tradiciji, unutrašnjem bogatstvu, spada u red najznačajnijih islamskih objekata na Balkanu
Smještena u samom centru Pljevalja, Husein-pašina džamija je jedan od prepoznatljivih simbola ovog grada i predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika istorije i tradicije pljevaljskog kraja. U ovoj džamiji, koja je
Svečanost povodom 487. godišnjice rada i postojanja Gazi Husrev-begove biblioteke
U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu danas je organizirana svečanost u povodu 487. godišnjice rada i postojanja ove naučno-kulturne institucije. Ovogodišnji program obilježavanja je u znaku desetogodišnjice preseljenja
Emin Mahmutović održava porodičnu tradiciju vožnje fijakera na Ilidži (VIDEO)
Vožnja fijakerom kroz Veliku aleju na Ilidži, oivičenu drvoredom kestena i platana, pruža poseban ugođaj svakome ko odluči posjetiti Vrelo Bosne, sarajevsko izletište podno Igmana.