1. septembra 1355., u povelji bana Tvrtka I. Kotromanića prvo spominjanje Starog grada Visokog

1. septembra 1355., u povelji bana Tvrtka I. Kotromanića prvo spominjanje Starog grada Visokog

Stari grad Visoki je bio poznati srednjovjekovni grad i tvrđava koji je nastao tokom 14. stoljeća na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad Visoko.

Prema arhivim dokumentma 1. septembra 1355. godine, u  povelji  mladog  bana Tvrtka I. Kotromanića pod nazivom “in castro nosto Visoka vocatum” desilo se prvo spominjanje Starog grada Visokog. Služio je i kao sjedište visokog feudalca sa titulom velikog kneza bosanskog.

U drugoj polovini 11. vijeka se pominje bosanska biskupija i njeno sjedište civitas Bosna, a sjedište bosanske biskupije je bilo upravo u Visočkoj dolini i njegovim stolnim mjestima, gdje su starješine crkvene hijerarhije, kao i visoki dostojanstvenici bosanske crkve stolovali.

Upravo ovi dokumenti, ističu historičari, najbolje svjedoče o višestoljetnom kontinuitetu Bosne.

Već krajem 12. vijeka Kulin Ban podiže crkvu u Biskupićima, dok je u Moštrima (mjesto pored Visokog ) u polovini 14. vijeka bio jedno vrijeme kraljevski dvor, a sve javne poslove crkva bosanska je obavljala baš u Moštrima. Ako se uzme u obzir činjenica i da je u Milama (današnji Arnautovići) bilo mjesto održavanja sabora, franjevački samostan, a između 1377. i 1461. godine i krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, nije teško zaključiti da je Visočka dolina sa starim gradom Visoki, Podvisokim, Milama i Moštrima bilo rano središte Bosanske banovine, i kasnije kraljevstva.

Stari grad Visoki je smješten na vrhu 213 metara visokog brda Visočica na visini od 766,5 m, i oko 300 m iznad doline gdje se razvio sam grad Visoko. Smješten je na istaknutom mjestu sa izvrsnim pregledom na čitavu okolinu. Prilaz se nalazi na jugozapadnoj strani, sa ravni koja je 60 metara niže, a podgrađe tvrđave i grada se zvalo Podvisoki. Iako historijski važan, stari grad Visoki nije bio velikih dimenzija, dužine oko 60 m i širine oko 25 m imao je dvije kule koje su ga štitile po cijeloj dužini. Unutar samog grada postoji nekoliko tragova zgrada. Debljina zida je oko 2 m, a uglavnom je građen od pločastog vapnenca lokalnog porijekla koji su grubo otesani, dok je jamski pijesak za mješavinu nejednake čvrstine i dosta grub. Oko cijelog grada je iskopan jarak dubine oko 4 m, a širine oko 8 do 10 m.

  • Facebook
  •  

    Facebook
  •  

    Facebook
  •  

    Facebook

Primarna funkcija starog grada Visoki je bila ona odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su bosanski vladari pisali mnoge povelje i dokumente, a zadnja napisana je bila ona iz 1436. kada je knez Tvrtko Borovinić izdao isprave na Visokom. Iako napušten odavno, dokazi i na kojima se temelji historija starog grada Visoki i ostalih mjesta u visočkoj dolini su pronađeni tokom 1950-tih, 1970-tih i 1980-tih godina sa arheološkim iskopavanjima i nalazima. Najstarija sačuvana literatura je ona od Đorđa Stratimirovića iz 1891. godine. Đoko Mazalić je 1953. godine dao detaljan opis ruševina koji je do danas nezamjenljiv izvor kada se spominje stari grad Visoki. Osmanlijskim osvajanjem Bosne grad biva napušten prije 1503. Godine 1626. Đorđić spominje Visoki među napuštenim gradovima.

Danas je Stari grad Visoki nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. U novembru 2006. godine Akademija znanosti i umjetnosti BiH je izdala poštanske marke sa motivom 11 fragmenata kamenih vrata koje su pronađene 1994. godine pri zemljanim radovima oko područja starog grada.

Godine 2005. godine arheolog Semir Osmanagić počeo je iskopavanje Bosanske piramide Sunca ispod Starog grad Visoki, koja se smatra jednom od najvećih i najstarijh piramida u svijetu.

 

(NAP/MiruhBosne)

Previous Odlični Džumhur prošao u treće kolo US Opena (Video)
Next Muzej Sarajeva zabilježio značajan porast posjetilaca ovog ljeta: Muzeje su najviše posjećivali Arapi

You might also like

NASLIJEĐE

Bosanski kraljevski grad Jajce: Katakombe i dio starog grada bi se mogli naći na UNESCO Listi svjetske baštine

Jajce planira kandidaturu katakombi kao i dijela starog grada na listu zaštićene kulturne baštine UNESCO-a. Katakombe ili podzemna crkve isklesana u stijeni prije više od 600 godina za vrijeme vladanja vojvode Hrvoje Vukčić

NASLIJEĐE

Aladži se svi već dive

Za desetak dana bit će postavljena i učvršćena oplata, onda počinje zidanje kupole, a tri male iznad trijema već su izgrađene, priča efendija Ćemo “Već se nazire njena ljepota i

KULTURA I UMJETNOST

Konjičko drvorezbarstvo: Kandidat za uvrštavanje na listu nematerijalne baštine UNESCO-a

U prostorijama Galerije Hanikah u Sarajevu otvorena je izložba “Konjičko drvorezbarstvo”, koju organizira firma Rukotvorine iz Konjica u sklopu festivala “Sarajevska zima 2015” Izložba je otvorena i povodom kandidature konjičkog