Muzej Sarajeva zabilježio značajan porast posjetilaca ovog ljeta: Muzeje su najviše posjećivali Arapi

Muzej Sarajeva zabilježio značajan porast posjetilaca ovog ljeta: Muzeje su najviše posjećivali Arapi

Muzej Sarajeva je od aprila posjetilo mnogo turista, a od svih depadansa najviše pažnje plijenili su Muzej Jevreja, Svrzina  kuća te Muzej Sarajevo 1878-1918 – kazao je Feni direktor Muzeja Sarajevo Mirsad Avdić.

Naglasio je da je svaki od depadansa zabilježio značajan rast posjetilaca.

– Velika gužva je bila tokom održavanja Sarajevo Film Festivala, a muzeje su najviše posjećivali Arapi, za razliku od prethodnih godina. Također, posjetilo nas je mnogo Amerikanaca i Šveđana te turista iz Koreje i Japana – naveo je.

Avdić je istakao da je Brusa-bezistan, Muzej Jevreja, Muzej Sarajevo 1878-1918, Despića kuću i Svrzinu kuću posjetilo oko 42.000 turista, a od toga Muzej Jevreja je obišlo oko 17.000 posjetilaca.

U Muzeju Jevreja, naglasio je, posjetioce najviše očarava zgrada smještena u najstarijoj sinagogi u Bosni i Hercegovini izgrađenoj 1581. godine, a koja je prema mišljenju velikog broja stručnjaka bila najljepši izložbeni prostor na prostoru cijele bivše Jugoslavije. Viši pedagog Muzeja Jevreja Mario Kabiljo istakao je da ih je u augustu posjetilo oko 1.700 turista, a da je od otvorenja 12. jula 2014. godine postavku muzeja vidjelo oko 114.600 turista. Dodao je da svaki posjetilac ne zna šta ga čeka u muzeju, ali da ih pored sinagoge fascinira i stalna muzejska postavka koja donosi informacije o historiji Jevreja u Bosni i Hercegovini, učešću Jevreja u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini te Jevrejima u Drugom svjetskom ratu.

Pozicioniran u jezgri Baščaršije u autentičnom zdanju sinagoge, s lijepim dvorištem popločanim starim kamenicama, ovaj muzej privlači veliki broj posjetilaca, posebno u ljetnim mjesecima, koji žele saznati više o kulturi, tradiciji i životu Jevreja u Bosni i Hercegovini. Njegov fundus nastao je većinom donacijama iz privatnih porodičnih kolekcija, kao i Jevrejske zajednice Bosni i Hercegovini i Jevrejske opštine Sarajevo. Osnovan je 1966. godine kao depadans Muzeja Sarajeva radi predstavljanja kulture Jevreja koji su s ostalim narodima na tlu Bosne i Hercegovine isprepleteni već 500 godina te ove godine obilježava 50 godina postojanja.

Svrzina kuća predstavlja kulturu stanovanja gradske muslimanske porodice s kraja 18. i kroz 19. stoljeće. Kuću je sagradila ugledna sarajevska porodica Glođo, čiji je jedan od članova poznati kadija Munib ef. Glođo bio poznat po borbi za autonomiju Bosne u okviru Osmanskog carstva. Ostavši bez muških nasljednika, kuća porodičnim vezama prelazi u vlasništvo također ugledne porodice Svrzo.

Srodna slika

Ta kuća predstavlja tipični primjer arhitekture tog vremena, podijeljena na selamluk – javni dio i haremluk – porodični dio. Otkupljena od porodice Svrzo, sanirana je i otvorena za javnost šezdesetih godina. Nakon opsade Sarajeva, kuća je rekonstruirana i ponovo otvorena za javnost 1997. godine. Tokom 2005. izvršena je još jedna veća rekonstrukcija objekta, prije svega sanacija krova, kaldrme, dotrajalih instalacija i vraćanje slikarija na musandari u Velikom halvatu, koje su vremenom izgubile boju.

Za ovaj spomenik kulture Muzej je izdao Monografiju Svrzina kuća na bosanskom i engleskom jeziku..

Previous 1. septembra 1355., u povelji bana Tvrtka I. Kotromanića prvo spominjanje Starog grada Visokog
Next Muslimović: Džeko i ostali, glavu gore.. Vi ste bolan jedina svijetla tačka ovog naroda

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Izložba posvećena Nasuhu Matrakčiju od 1. do 8. septembra u Japanu

Izložba “Nasuh Matrakči: Genije 16. stoljeća” 1. septembra bit će otvorena u galeriji Owada kulturnog centra Shibuya u Tokiju i trajat će do 8. sepmtebra.  Izložba posvećena pjesniku, historičaru i

TURIZAM

Najbolja sezona ikada: Turisti iz cijelog svijeta okupirali Blagaj

Rijeka domaćih i stranih turista tekla je danas tekijom u Blagaju. U tom hercegovačkom gradiću se tražilo mjesto više na parkinzima i ugostiteljskim objektima u historijskom jezgru Blagaja, kod izvora

NASLIJEĐE

Jedini javni lunarni sat na svijetu: Do tačnog vremena preko 76 basamaka (FOTO)

Sarajlija Mensur Zlatar najmanje jednom sedmično popne se uz 76 drvenih basamaka kako bi navio sat na jednom od najpoznatijih sarajevskih simbola, Sahat-kuli. Iako je već u sedmoj deceniji života,