Senadin Lavić: Niko više ne može zaustaviti uzdizanje Bošnjaka u slobodi

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” i profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Senadin Lavić, u povodu 24. godišnjice Bošnjačkog sabora podsjetio je da je na tom skupu prije skoro četvrt stoljeća „vraćeno staro narodno ime za naš narod“.

Prvi put nakon 120 godina u sarajevskoj Vijećnici danas će biti upriličena akademija povodom Dana Bošnjaka.

Organizacija akademije i manifestacije je rezultat triju krovnih bošnjačkih organizacija, Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI),  Muslimanskog dobrotvornog društva “Merhamet”  i Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, na čijem je Lavić čelu.

„Povratak starog imena kazuje da se u povijesti radilo o neslobodi jednog naroda da se sam imenuje kako on to radi stotinama godina. U tome ne bi bilo ništa posebno da se iza toga ne krije jedna stašna povijest progona, uništavanja, etnofaulizma i zločina od strane prvih komšija. Mi smo doživjeli da ljudi koji znaju da smo mi Bošnjaci negiraju naše postojanje kako bi okupirali našu zemlju i pretvorili je u srpski ili hrvatski posjed. Ne postoji u zadnjih dvije stotine godina ništa sramnije od velikosrpskog i velikohrvatskog antibosanstva na ovim prostorima. Tome je došao kraj i niko više ne može zaustaviti uzdizanje Bošnjaka u slobodi. A to znači da je Bosna njihov sudbinski okvir”, kazao je Lavić.

Naime, 28. septembra 1993. godine drugog dana zasjedanja Prvog bošnjačkog sabora usvojena je Deklaracija o vraćanju povijesnog imena Bošnjacima, a 1994. je donesen i zakon u kojem je naziv ‘Musliman’ zamijenjen nazivom Bošnjak.

Dolazak na manifestaciju potvrdile su brojne bošnjačke organizacije iz regije i svijeta, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Kosova, Sandžaka, Albanije, a među njima su i sabornici koji su učestvovali u Prvom bošnjačkom saboru 1993. godine.

Više od 51 posto građana BiH na posljednjem popisu izjasnilo se kao Bošnjaci, dok je oko 54 posto građana u popisu navelo bosanski kao maternji jezik, piše INS.