Kaligraf Munib Obradović: Mostarac koji je ukrasio sat iznad harema Kabe u Mekki

Kaligrafija je jedan od najplemenitijih načina komuniciranja s budućim generacijama muslimana. Ako je estetski dojam dovoljno dobar, onda će on njegovog recepijenta dovesti i do značenja, bez obzira na to da li poznaje ili ne poznaje arapski jezikkaba1

Piše: Hasan EMINOVIĆ

Iako je na svjetskom nivou ostvario izuzetne rezultate, mostarski kaligraf Munib Obradović malo je poznat u Bosni i Hercegovini, što zbog njegove samozatajne skromnosti, što zbog turbofolk senzibiliteta u našem javnom prostoru.

Obradović je uradio nekoliko kaligrafskih ispisa u nekim našim bosanskim džamijama. Dobitnik je desetak međunarodnih nagrada. Nagrađivan je u Istanbulu, Kuvajtu, Pakistanu, Alžiru… Ipak, najponosniji je na činjenicu da je njegovih pet kaligrafija izloženo na satu iznad harema Kabe u Mekki. Ti kaligrafski ispisi na satu koriste se već pola godine.

Kaligrafija je i bosanska umjetnost

Nakon uspješno okončanog studija u Mostaru (1995. godine), Munib Obradović završio je Akademiju za kaligrafiju i ornamentiku u Egiptu (2005. godine) i privatnu Al-Azharovu medresu.

„Prvo moje interesovanje za kaligrafiju javilo se odmah nakon prestanka agresije na našu zemlju. Htio sam naučiti kur'ansko pismo pa sam počeo prepisivati početnicu i osjetio ljepotu kaligrafskog pisanja harfova. Pitao sam za kaligrafe u gradu. Rekli su mi da se jedino Avdo ef. Abaza time bavi. Nakon nekoliko razgovora s njim i ohrabrenja, za mene više nije bilo dilema; kaligrafija će mi, ako ništa drugo, ostati trajan hobi“, prisjetio se Munib Obradović.

Munib nam priča da je sticajem okolnosti u Kairu 2001. godine upisao Akademiju za kaligrafiju i ornamentiku, najstariju akademiju takve vrste, osnovanu krajem XIX stoljeća. Njen je osnivač šejh Abdulaziz er-Rifai, koji slovi za najpoznatijeg egipatskog kaligrafa. Na Akademiji se, pored kaligrafije, uči arapski jezik, diktat. Studij je trajao četiri godine. Na osnovnom predmetu, pored ostalog, jasno se pravi razlika između kaligrafije kao zanata i kaligrafije kao umjetnosti. Teoretski se uči o kompozicijama koje mogu biti vrlo apstraktne i koje kao takve imaju svoje umjetničke domete, značenja i stilove.

Sa žaljenjem konstatira da je znanje o kaligrafiji u Bosni i Hercegovini tokom prošlog stoljeća bilo istančalo, iako svud uokolo, počevši od epigrafije na bašlucima i džamijske dekoracije govori o njenoj širokoj upotrebi. „Svi tragovi naše kulture oko nas upućuje na zaključak da smo nekad i u toj oblasti bili veoma raskošni. Sama činjenica da je Osman Bošnjak bio učitelj najvećem osmanskom kaligrafu Samiju efendiji dovoljno o tome govori. Mi, dakle, imamo tu tradiciju. I, hvala Bogu, nemam straha da će ovaj vid islamske umjetnosti iščeznuti. Naprotiv, opći je trend u svijetu za ručnim radom, jer reprodukcija gubi smisao“, naglašava Obradović.

Mora razmišljanjaMunib-obradovic-kaligraf-satv-faktor1

Poslije mjeseca ramazana, koji je iskoristio i kao pogodnu atmosferu inspiracije za umjetnička promišljanja, Obradović nam je otkrio neke od najzanimljivijih drevnih tajni kaligrafije kao specifične vrste umjetničkog izraza, objasnivši gdje i kad počinje jedno kaligrafsko djelo. Polazna tačka umjetnički vrijednog kaligrafskog djela jesu ibadet i učenje Kur'ana. U tom je duhovnom pregnuću logično da čovjek počne razmišljati o velikim mislima, o velikim idejama koje je Bog objavio čovječanstvu. Uz to, Obradović uvijek čita nove knjige koje mu pomažu da dođe do odgovora na pitanja kojima je zaokupljen. Sredinom ramazanskih ibadeta zaokupili su ga kur'anski ajeti

„Meredžel bahrejni jeltekijan, bejnehuma berzahun la jebgijan“ (Pustio je dva mora da se dodiruju, između njih je pregrada i oni se ne miješaju. Kur'an -19:20). Na ovom primjeru Obradović ilustrira kako svakog kaligrafu počinje mučiti dilema otkrivanja dubine sadržaja ajeta, a potom traženje adekvatne kompozicije koju bi ispisao u formi levhe. „Kako ljubav sazrijeva, želja da se ispiše levha sve je veća i to je jedini put i garancija da će doći do realizacije“, ističe Obradović.

Mišljenja je da tako nastaju najuspješniji radovi, premda većina kaligrafa ne izbjegava raditi naručene radove u već poznatim oblicima i formama. Ako je kaligraf posvećen svom pozivu, nakon dugotrajnog razmišljanja ne može se desiti da ne nađe rješenje. Nekad je to elipsa, nekad krug, nekad red ili neka druga likovna forma. Obradović otkriva kako prije samog početka ispisivanja levhe uradi brojne nacrte malim kalemom i na maloj površini papira. Tek kad osjeti unutrašnje zadovoljstvo oblikom levhe, počinje je ispisivati na velikoj površini.

„Nekad to traje nekoliko dana, nekad nekoliko mjeseci, a nekad po nekoliko godina“, kaže Obradović.

S posebnim osjećajem svetosti prilazi cijelom procesu uvijek s dozom opreza i bojazni da li će Bog biti zadovoljan onim što je uradio. U posljednje vrijeme, priča nam Obradović, kaligrafija kao specifična vrsta umjetnosti sve se više i više cijeni u svijetu kako se iz dana u dan na svjetskom nivou pojavljuju sve ljepši i ljepši kaligrafski ispisi i u likovnom i u estetskom smislu. „Kaligrafija je jedan od najplemenitijih načina komuniciranja u visokim intelektualnim krugovima, ali i s budućim generacijama muslimana, jer, ako je estetski dojam dovoljno dobar, onda će on njegovog recepijenta dovesti i do značenja bez obzira na to da li poznaje ili ne poznaje arapski jezik“, pojašnjava Obradović.

Muslimani u BiH razumiju duhovnost harfa

Svim zaljubljenicima u lijep kaligrafski ispis preporučuje da se putem interneta upoznaju s najznačajnijim kaligrafskim djelima kroz historiju islama, jer, kako naglašava, moguće je pronaći i one levhe za koje se dugo godina nije znalo, koje su smatrane izgubljenim.

Munib Obradović smatra da se kaligrafija ponovo vraća u sferu interesiranja islamske umjetnosti. Na svjetskom nivou, vrijednosti umjetničkih djela određuju se na posebnim kaligrafskim školama i na takmičenjima koja se organiziraju širom svijeta. „Ne postoji klasična kritika kaligrafskog djela. To se nadomješta susretima poznatih kaligrafa, na zajedničkim izložbama. U svijetu je poznato da imamo nekoliko škola, akademija kaligrafije, gdje je, možda, teoretski dio nešto naglašeniji u odnosu na praktični.kaligrafija-ilustracija

Kritika je u svemu potrebna pa i u kaligrafiji, jer pomaže da se kaligraf pravilno razvija i usmjerava. Osim teoretskog i akademskog obrazovanja, mišljenja sam da bi kaligrafi trebali imati i svjedodžbu od poznatog kaligrafa koji će idžazetnamom (posebnim dokumentom) potvrditi da se učenik kaligraf i praktično realizirao“, dodao je. Obradović pored Kur'ana, hadisa Muhameda, a.s., često čita Ihja-ulumud-din imama Gazalija i Taberijev tefsir. Tek nakon čitanja tih djela i nakon što napravi jednu levhu, kaligraf je u metaforičnom smislu izašao na nepreglednu pučinu razmišljanja po kojoj može do beskraja ploviti, beskrajno razmišljati i beskrajno tražiti smisao i značenje tog teksta vjere, jer poznato je da nije napisan konačan tefsir i nije rečen konačan stav. Nauka se iz dana u dan razvija i donosi nove spoznaje.

Obradović je značajno vrijeme od povratka u Mostar posvetio podučavanju mladih ovoj rijetkoj vještini. „Osjećam svojom obavezom da i mlade ljude, onoliko koliko pokažu interesa, educiram o značaju, vrijednostima i tehnici kaligrafije. Nije to jednostavan proces, radi se o prefinjenim osjećajima, prefinjenim mislima i izuzetno velikoj posvećenosti. Tek kad jedna harf ispišemo u jednom potezu možemo reći da smo mu učitali svu tu proživljenu duhovnost. I harf je potrebno razumjeti“, kaže Obradović. U dosadašnjem iskustvu stekao je dojam da muslimani u Bosni i Hercegovini više vole kaligrafiju od muslimana na Bliskom istoku. Ipak, kako je naglasio, najviše senzibiliteta u svijetu pokazuju turski muslimani.

Obradović uspješno vodi dvije škole kaligrafije: u Mostaru i u Zenici. Prošle godine izlagao je u Turskoj u Istanbulu, a u Maleziji je pred eminentnim stručnjacima iz ove oblasti održao predavanje i radionicu pod nazivom „Tajne sulus rukopisa“, koje se godinama otkrivaju. Obradovan je činjenicom da mu je na uspješno održanom predavanju čestitao Davud Bektaš, jedan od najpoznatijih kaligrafa u islamskom svijetu. Trenutno se sprema na izložbu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

(Faktor.ba / Magazon STAV)

Previous Bosna i Hercegovina protiv Litvanije po zlato od 20:15 minuta!
Next Džanan Musa: Disali smo jedan za drugog, saigrače volim kao braću

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Otvorena izložba o književniku Hamzi Humi

U Centru za kulturu Mostar otvorena je izložba posvećena književniku Hamzi Humi. Na izložbi “Hamza Humo u zbirci Muzeja Hercegovine Mostar” predstavljena je bogata dokumentacija o Hamzi Humi – lična

KULTURA I UMJETNOST

Ramazan oživi Sarajevo i ispuni ga posebnom duhovnošću (Foto)

Da je ramazan, osim za približavanje Bogu, mjesec kojim se vjernici u islamu približavaju jedni drugima, najbolje svjedoče prizori sa sarajevskih ulica tokom ramazanskih iftara i druženja Odabrani muslimanski mjesec

SEHARA

Tradicija ugošćavanja gosta: ‘On jednako rado i iskreno dočika inovjerca, kao i muslimana’

.. Musliman ljubi gosta i vrlo mu je drago, ako ga što više znanaca i prijatelja, a osobito na velike blagdane posjećuje. On jednako rado i iskreno dočika inovjerca, kao