Mumin Bajrić krajišku historiju čuva u svom muzeju starina

Mumin Bajrić krajišku historiju čuva u svom muzeju starina

Bajrić Mumin (76) iz cazinskog naselja Stijena, vlasnik je jedinstvenog muzeja starina, a njegova etnološka zbirka broji preko 100 eksponata.

Mumin priča da je prije 6 godina počeo prikupljati stare i rijetke predmete koje mnogi izbacuju iz kuća, a on je u njima vidio istinsku vrijednost. Za njegov hobi ubrzo se pročulo, te su mu rođaci, komšije i prijatelji odlučili pomoći, donoseći stare predmete i antikvitete koji su na području Krajine ne tako davno koristili ili mu daju savjete gdje da pronađe takve stvari.

“Hodajući po selu, primijetio sam da narod izbacuje starine na smeće i tada sam se, zapravo, odlučio da se počnem baviti ovim hobijem. Neke stvari sam platio, a neke sam dobio džaba. Sjećam se da sam tražeći stare mašine za šivanje, upitao neke komšije imaju li možda te mašine, a oni mi rekli da su ih bacili na smeće i da su još tamo nezatrpane. Otišao sam i izvukao ih iz smeća, očistio i evo sad imam pet takvih mašina”, priča Mumin.

– Kolekcija za vlastitu dušu

Sve je počelo kada je prilikom skidanja krova sa stare kuće na njenom tavanu pronašao neke stare predmete koji se više nisu mogli koristiti, a bili su tu sklonjeni jer su već odavno izgubili svoju funkciju i nisu se upotrebljavali.

Mumin, čija se kuća nalazi uz Stari grad Bijela Stijena, oduvijek je bio vezan za starine i bilo mu je žao baciti te stare predmete, te ih je, po završetku radova, smjestio u jednu od soba svoje obnovljene kuće dok ne vidi šta će s njima. Gledajući tako jedne prilike te stare stvari, kako stoje na hrpi u njegovoj kući, došao je na ideju da izgradi vlastiti muzej i složih ih u njega.

“Svaki predmet ima neku svoju zanimljivu priču. Tako jedan fenjer, kojeg sam našao na tavanu prilikom rušenja stare kuće, sada visi na zidu iznad vrata muzeja i podsjeća me kad sam nekad uz njega navečer radio zadaću i učio novo školsko gradivo. Ova stara sehara je služila isključivo ženama za ostavljanje stvari i poklona koje bi dobile od nekoga. Tu je i staro zvono za konje, staro oko 200 godina. Na njemu je izgravirana 1824. godina, vrijeme kada su Osmanlije bile na ovim prostorima”, pojašnjava Mumin.

– Izgradio ga svojim rukama

Muzej starina Mumina Bajrića danas čuva gotovo cijelu historiju stijenskog kraja, a pored spomenutih stvari, ukrašava ga i razno posuđe od gline, drveta i metala, kućanski predmeti za rad i pomagala, dijelovi namještaja, prostirka i odjevni predmeti.

Impresivan je osjećaj kada Mumin posjetiteljima demonstrira kako se nekad polivalo na ruke iz starog limenog ibrika, koji je, između ostalog, služio i za uzimanje abdesta. Nekada se usred njegovog dvorišta nalazila i stara bosanska kuća, koju Mumin nikako ne može prežaliti.

“Stara kuća je srušena zbog izgradnje nove, a tako bi danas dobrodošla za ove predmete. Ovu kućicu u kojoj je muzej, izgradio sam svojim rukama i sve što se nalazi u njoj i tamo pored, sve sam to sam sakupio po Stijeni i okolini, a nešto su mi ljudi sami donosili kada su čuli da skupljam te stare stvari”, kaže Mumin.

Svaki predmet u njegovom muzeju imao je svoju svrhu, zbog nečeg je bio izrađen, nekoga je koristio kako bi sebi s njim život olakšao.

Ima tu svega i svačega. Od starih alata do drvenih konjskih kola. Vani oko muzeja izložene su velike stvari kojima boravak na otvorenom nebu ne može tako brzo i lako nanijeti veću štetu, dok su one sitnije i osjetljivije na vremenske neprilike i promjene, smještene u unutrašnjosti njegovog muzeja.

Dođu mu, kaže, tako ljudi da posjete muzej i vide ove antikvitete, kad čuju da tako nešto postoji u Stijeni gdje tračak i dah historije, uhvaćen i smješten u Muminov muzej starina, čeka da se otkrije ljubiteljima tradicije.

Previous Prihodi Bosnalijeka u ovoj godini povećani za 35 posto
Next Tucaković i Dizdarević: Na sceni je propagandni rat protiv Bosne i Hercegovine

You might also like

NASLIJEĐE

Historijsko blago iz Bosne i Hercegovine rasuto po cijelom svijetu

Prema raspoloživim podacima historijsko blago koje je na ovaj ili onaj način otuđeno iz Bosne i Hercegovine danas se nalazi rasuto po cijelom svijetu, a tamo se našlo na razne

NASLIJEĐE

Nekada stroga vojna tajna: Titov bunker u Konjicu posjetiocima nudi putovanje u prošlost

Nekada jedna od najvećih jugoslovenskih vojnih tajni, Titov bunker ARC DO u brdima nadomak Konjica autentično svjedoči prohujalim hladnoratovskim vremenima i posjetioce doslovno vodi u putovanje kroz vrijeme, javlja Anadolu

NASLIJEĐE

Osman-kapetanova medresa u Gračanici: Nekad obrazovna ustanova danas objekt za društvene namjene

Osman-kapetanova medresa u Gračanici osnovana je 1800. godine, vakufnamom Osman-kapetana Gradaščevića, zapovjednika Gradačačke kapetanije i oca čuvenog Husein-kapetana Gradaščevića, Zmaja od Bosne. Osman-kapetan bio je veliki vakif, iza kojeg su