U njegovu izgradnju je uloženo 4,6 milijardi dolara – BBC u Titovom nuklearnom bunkeru u Konjicu

U njegovu izgradnju je uloženo 4,6 milijardi dolara – BBC u Titovom nuklearnom bunkeru u Konjicu

Naizgled tradicionalna bosanska kuća nadomak Konjica zapravo je ulaz u jednu od najvećih tajni iz vremena Hladnog rata – Titov nuklearni bunker, tako počinje reportaža BBC-ja o najvećoj investiciji bivše Jugoslavije.

Titov bunker skriven ispod planine Zlatar nadomak Konjica u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine držan je u tajnosti decenijama, a danas je otvoren za javnost i predstavlja jednu od najneobičnijih umjetničkih galerija na svijetu.

U njegovu izgradnju je uloženo 4,6 milijardi dolara, a građen je u periodu između 1952. i 1979. godine sa ključnom namjenom da skloni tadašnjeg predsjednika Tita, njegovu suprugu i njegovih 350 najbližih saradnika u slučaju nuklearne katastrofe, koja je tada bila strepnja cijelog svijeta.

Bunker je bio čuvan u tajnosti sve do 1992. godine kada ga je otkrila bosanska vojska, koja je također nastavila da ga čuva u tajnosti još neko vrijeme.

Nakon što je otvoren za javnost, postao je jedno od popularnih destinacija, ne samo turista, nego možda prije zaljubljenika u modernu historiju Hladnog rata, navodi se u reportaži.

Ovo zdanje nije samo primjer perfektno sačuvanog dijela skorije historije, nego je postao i jedna od najzanimljivijih umjetničkih galerija na svijetu uopće, prikazujući radove koji opisuju život u bivšoj Jugoslaviji i promjene koje su dovele do njenog raspada.

“Trenutno u bunkeru imamo 137 umjetničkih djela koje je stvaralo 106 umjetnika. Većina, tačnije 76 umjetnika je svoja djela postavljena ovdje predstavilo na bijenalu u Veneciji sa izuzetnim uspjehom, zbog čega su mnogi stručnjaci našu kolekciju proglasili najvrijednijom kolekcijom savremene umjetnosti u jugoistočnoj Evropi”, rekao je za BBC glavni vodič u nekadašnjem Titovom bunkeru Mirnes Bajić.

On je ocijenio da su umjetnička djela postavljena u bunkeru “provokativna za posjetioce”, zbog toga što, kako kaže, oni ne samo da mogu da vide historiju nego ih ta djela navode da razmišljaju o savremenom trenutku, ali i o budućnosti.

 

Izvor: Agencije

Previous Slaven Bilić kandidat za selektora Bosne i Hercegovine
Next Krivaja Zavidovići ponovo u punom kapacitetu - izvozi svoje proizvode širom planete

You might also like

NASLIJEĐE

Završena munara na Aladža džamiji u Foči

Privode se kraju radovi na vanjskom dijelu Aladža džamije u Foči koju je 1549. godine izgradio Hasan Nezir, bliski saradnik Mimara Sinana, a koja je u potpunosti srušena u augustu

NASLIJEĐE

Simbol bosanskog prkosa: Znate li priču o Inat kući?

Svako ko posjeti glavni grad Bosne i Hercegovine obavezno posjeti i Inat kuću gdje se od 1997. godine nalazi tradicionalni bosanski restoran u kojem je zadržan autentični bosanski enterijer. Za

NASLIJEĐE

Nazivi ulica na Baščaršiji podsjećaju na stare esnafe (FOTO)

Ulice u starom dijelu Sarajeva imenom koje nose podsjećaju na period prije nekoliko stotina godina i život u doba Osmanlija. Nazivi ulica, trgova, pojedinih dijelova grada i mahala u Sarajevu