U njegovu izgradnju je uloženo 4,6 milijardi dolara – BBC u Titovom nuklearnom bunkeru u Konjicu

U njegovu izgradnju je uloženo 4,6 milijardi dolara – BBC u Titovom nuklearnom bunkeru u Konjicu

Naizgled tradicionalna bosanska kuća nadomak Konjica zapravo je ulaz u jednu od najvećih tajni iz vremena Hladnog rata – Titov nuklearni bunker, tako počinje reportaža BBC-ja o najvećoj investiciji bivše Jugoslavije.

Titov bunker skriven ispod planine Zlatar nadomak Konjica u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine držan je u tajnosti decenijama, a danas je otvoren za javnost i predstavlja jednu od najneobičnijih umjetničkih galerija na svijetu.

U njegovu izgradnju je uloženo 4,6 milijardi dolara, a građen je u periodu između 1952. i 1979. godine sa ključnom namjenom da skloni tadašnjeg predsjednika Tita, njegovu suprugu i njegovih 350 najbližih saradnika u slučaju nuklearne katastrofe, koja je tada bila strepnja cijelog svijeta.

Bunker je bio čuvan u tajnosti sve do 1992. godine kada ga je otkrila bosanska vojska, koja je također nastavila da ga čuva u tajnosti još neko vrijeme.

Nakon što je otvoren za javnost, postao je jedno od popularnih destinacija, ne samo turista, nego možda prije zaljubljenika u modernu historiju Hladnog rata, navodi se u reportaži.

Ovo zdanje nije samo primjer perfektno sačuvanog dijela skorije historije, nego je postao i jedna od najzanimljivijih umjetničkih galerija na svijetu uopće, prikazujući radove koji opisuju život u bivšoj Jugoslaviji i promjene koje su dovele do njenog raspada.

“Trenutno u bunkeru imamo 137 umjetničkih djela koje je stvaralo 106 umjetnika. Većina, tačnije 76 umjetnika je svoja djela postavljena ovdje predstavilo na bijenalu u Veneciji sa izuzetnim uspjehom, zbog čega su mnogi stručnjaci našu kolekciju proglasili najvrijednijom kolekcijom savremene umjetnosti u jugoistočnoj Evropi”, rekao je za BBC glavni vodič u nekadašnjem Titovom bunkeru Mirnes Bajić.

On je ocijenio da su umjetnička djela postavljena u bunkeru “provokativna za posjetioce”, zbog toga što, kako kaže, oni ne samo da mogu da vide historiju nego ih ta djela navode da razmišljaju o savremenom trenutku, ali i o budućnosti.

 

Izvor: Agencije

Previous Slaven Bilić kandidat za selektora Bosne i Hercegovine
Next Krivaja Zavidovići ponovo u punom kapacitetu - izvozi svoje proizvode širom planete

You might also like

HISTORIJA

Isprava Skender-baše od godine 1486.

Zaslužni gvardijan samostana fojničkog, gosp. fra Mijo Batinić, dostavio mi je jednu vrlo zanimljivu ispravu, da je objavim u ovom listu. Ta isprava napisana na papiru, koji je gragjen rukom

BH RAZGLEDNICA

Tešanj – mali gradić velikog kulturnog blaga (VIDEO)

  Tešnjaci su ponosni na kulturno-historijsko nasljeđe, a tvrđava u Tešnju je ključno obilježje ovog prostora i nalazi se u grbu Općine Tešanj. Ljudi je zovu Gradina, kao augmentativ, jer

NASLIJEĐE

Jedini javni lunarni sat na svijetu: Do tačnog vremena preko 76 basamaka (FOTO)

Sarajlija Mensur Zlatar najmanje jednom sedmično popne se uz 76 drvenih basamaka kako bi navio sat na jednom od najpoznatijih sarajevskih simbola, Sahat-kuli. Iako je već u sedmoj deceniji života,