Rast izvoza iz Bosne i Hercegovine za 16,79 odsto

Rast izvoza iz Bosne i Hercegovine za 16,79 odsto

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je konferenciju za novinare na kojoj su prezentirani osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u razdoblju I-IX mjeseci 2017. godine, sa posebnim osvrtom na razmjenu Bosne i Hercegovine sa najznačajnijim trgovinskim partnerima.

Na konferenciji je istaknuto da je Bosna i Hercegovina u trećem kvartalu 2017. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 8.334.628.000 KM, te je ostvareno povećanje izvoza od 16,79 % u odnosu na isti period prethodne godine.

 Uvoz u Bosnu i Hercegovinu u trećem kvartalu 2017. godine iznosi 13.535.599.000 KM, što je više za 13,96% u odnosu na isti period prethodne godine.

 Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 61,60 % što je više u odnosu na treći kvartal 2016. godine za 1,5%. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene je povećan za 15,02% i njegova vrijednost iznosi 21.870.228.000 KM.

Vanjskotrgovinski defict u trećem kvartalu tekuće godine iznosi  -5.200.971.000 KM.

Porast izvoza iz Bosne i Hercegovine u odnosu na isti period prethodne godine osvaren je u svim zemljama vodećim partnerima u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najviši ostvaren procentualni rast izvoza u odnosu na prošlu godinu zabilježen je Crnu Goru (43,9%), Srbiju (35,5%), Hrvatsku (31,2%).

Vrijednost izvoza i uvoza u trećem kvartalu 2017. godine:

  01.-09. 2017. ( u 000)
  BIH**  
država IZVOZ UVOZ Pokrivenost %
Hrvatska 978.791 2.161.043 45,30
Srbija 828.516 1.876.537 44,15
Njemačka 1.197.040 1.286.181 93,07
Italija 914.919 1.195.423 76,54
Slovenija 727.877 1.265.971 57,50
Austrija 687.452 670.052 102,60
Turska 292.413 467.048 62,61
Mađarska 184.210 490.917 37,52
Holandija 190.514 312.168 61,03
Švicarska 117.849 348.769 33,79
Ruska Federacija 95.591 358.750 26,65
Poljska 98.121 355.911 27,57
ostale zemlje 2.021.337 2.746.830 73,59
UKUPNO 8.334.628 13.535.599  

Najznačajniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH je EU sa kojom učestvujemo 71,1% izvoza i 67,8% uvoza.

Na tržište EU izvezeno je  robe u vrijednosti od 5.927.989.000 KM dok je uvezeno robe u vrijednosti od 9.171.989.000 KM.

Najznačajniji partner po obimu razmjene iz Evropske unije je Hrvatska. U trećem kvartalu  2017. godine  u poređenju sa istim periodom prethodne godine, došlo je do povećanja ukupnog izvoza proizvoda u Hrvatsku za 31,24%, dok je uvoz povećan za 16,14%.

Nakon EU, CEFTA 2006 u razmjeni sa BiH učestvuje sa 16,9% izvoza i 15,5% uvoza. Na tržište CEFTA za devet mjeseci 2017. godine je iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 1,40 mld KM i izvoz je u odnosu na isti period prethodne godine veći za 30,95%. Sa područja CEFTE uvezli smo robe u vrijednosti od 2,09 mld KM, što je za 12,91% više u odnosu na isti period prethodne godine.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija sa kojom bilježimo i značajniji deficit razmjene iz ovog regiona. Na tržište Srbije u prvom kvartalu izvezli smo robe u vrijednosti od oko 828 miliona  KM, što je za 35,50% više u odnosu na prošlu godinu. Sa područja Srbije, uvezli smo robe u vrijednosti oko 1,87 mld KM i time povećali uvoz za 11,31% u odnosu na isti period prethodne godine.

Ovakvim odnosom vanjskotrgovinske razmjene sa Srbijom rezultirao je povećanju pokrivenosti uvoza izvozom, što je za posljedicu imalo minorno povećanje lošeg trgovinskog balansa. Neophodna je podrška agroindustrijskom sektoru kako bi se smanjio uvoz iz Srbije, te podrška drvnom i hemijskom sektoru čiji potencijal je neupitan te se može povećati izvoz.

Na učešće EFTE i ostalih zemalja spada 16,7 % uvoza i 12,00% izvoza. Najznačajniji partner EFTE je Švicarska sa kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena sa BiH.  U devet mjeseci 2017. godine uvoz iz Švicarske je smanjen za 0,37%  a izvoz je povećan za 3,03% u odnosu na isti period prethodne godine.

Iz BiH na tržište Švicarske izvezeno je ukupno 117,84 mil KM, dok je uvoz iz Švicarske iznosio 348,76 mil KM.

U tzv “ostalim tržištima“ ili „ trećim zemljama“  najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Turska, zatim Ruska Federacija.

U devet mjeseci 2017. godine obim razmjene sa Tuskom iznosio je oko 760 miliona KM. Izvoz u Tursku u trećem kvartalu iznosio je preko 292 miliona  KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 13,73%. Uvoz iz Turske povećan je za 7,19% i iznosio je oko 467 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je povećan i iznosio je 62,6%.

U ostalim tržištima primjećeno je povećanje  izvoza i uvoza iz Kine, Ruske Federacije i SAD-a.

U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene u trećem kvartalu 2017. godine, analiziranoj prema sektorskoj strukturi privrede, primjetno je povećanje izvoza u svim sektorima, gdje sa procentualnim povećanjem prednjači elektro-energetski sektor. Na žalost, podaci pokazuju da je došlo do povećanja uvoza u svim sektorima.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH po sektorima:

 

Pozitivna kretanja u međunarodnom ekonomskom okruženju i kretanja u okviru bh. industrije pozitivno su se odrazila na vanjskotrgovinsku razmjenu u Bosni i Hercegovini. Tako je tijekom devet mjeseci 2017. godine u BiH došlo do povećanja ukupne robne razmjene, izvoza i uvoza roba po dvocifrenim stopama rasta, dok je vanjskotrgovinski robni deficit uvećan, a pokrivenost uvoza izvozom poboljšana.

Previous Glavni grad povezan sa cijelim svijetom: 20 aviokompanija djeluje sa Sarajevskog aerodroma
Next Idilična atmosfera alpskih resorta od sada se može naći i u Tarčinu (Video)

You might also like

BIZNIS

U Novom Travniku otvoren pogon švedske fabrike ‘Kavat’

Federalni premijer Fadil Novalić prisustvovao je danas u Novom Travniku otvaranju pogona švedske firme za proizvodnju obuće ”Kavat”, koji će uz pogon u Travniku, otvoren 2009. godine, zapošljavati više od

BIZNIS

NOVA ILIDŽA: JOŠ JEDNA INVESTICIJA U MILIJARDAMA ?

Na području općine Ilidža, odnosno na desnoj obali rijeke Željeznice i podno planine Igman, planirana je izgradnja modernog naselja Nova Ilidža, vrijednog dvije milijarde KM, koje bi u budućnosti moglo

MADE IN BOSNIA-387

Razvojni bum u Gračanici (Video)

Gračanica je još jedna bosanska sredina koja može poslužiti kao primjer kada je riječ o poduzetništvu i razvoju biznisa. U Gračanici se radi punom parom.  Aktuelna je izgradnja više od