Daljegošta, selo na kraju Bosne, gdje je život dovoljno dobar (Video)

Daljegošta, selo na kraju Bosne, gdje je život dovoljno dobar (Video)

 

Daljegošta, posljednje selo u Srebrenici ali i u Bosni i Hercegovini. Smješteno u blizini granice sa Srbijom, na nadmorskoj visini od 700 metara i u kojem žive 22 osobe.

Daljegoštani su u posljednjih nekoliko godina zasukali rukave, okrenuli se poljoprivredi i stočarstvu a stigli su osnovati udruženje žena povratnica „Podrinjka.“ Iako ih je malo a većina kuća prazna, nastavljaju da rade i bore se jer drugačije i ne znaju.

Daljegoštu, na kraju Bosne, čine četiri zaseoka. Bogata je vodom, ima struju, asfalt i internet. Prije rata ovdje je živjela 721 osoba a danas u selu vatru na ognjištu pale samo 22 osobe. Od Bajine bašte u Srbiji udaljeni su 7 kilometara dok su od Srebrenice, kojoj pripadaju, udaljeni oko četrdeset kilometara.

  • Mi smo zadnji, od glavnog asfalta gdje skrećete nama, vrši se ta geografska mjera Srebrenice prema Milićima. Znači da smo mi posljednje selo u Srebrenici i u Bosni i Hercegovini. Laka Drine je ovdje od Žlijebca. Znači kad se Bosna mjeri, mjeri se sa Žlijebca u Bihać. Tako da smo geografski zadnji, moralno i ekonomski, rekao nam je Edhem Omerović iz Male Daljegošte.

Stanovnici Daljegošte se bave stočarstvom i poljoprivredom. Tri godine ranije su počeli program sadnje jagodičastog voća a bave se i ovčarstvom. Ovdje su dva stada sa po 150 ovaca. Kada su se vratili, iskrčili su njive, počistili kuće i krenuli u vraćanje života.

  • Udaljeni smo preko 50, skoro 60 kilometara od centra općine Srebrenica. nemamo ovdje hitnu službu, imamo ljekara koji dežura dva puta sedmično to je malo nezgodno, priča nam Mevlida Mehanović, koja se vratila sa mužem i pokrenula proizvodnju aronije i malina.

Prošle godine pokrenuto je udruženja žena povratnica „Podrinjka“ sa sjedištem u Skelanima i koje broji 37 članica. Imaju i podršku Viva žene a često izlažu svoje proizvode na sjamovima.

  • Obzirom da su žene poljoprivrednice, mi se prilagođavamo našim obavezama i radovima. Zimi ćemo se više družiti sad smo sve na njivama. Imamo kancelariju ali svoje sastanke znamo ali znamo sastanke držati i na njivama dok radimo, kopamo, beremo malinu, objašnjava nam Mevlida.

Mevlida i Vahid Mehanović su se vratili u Daljegoštu nakon njegovog sna. Tada je prelomio i odluči da se vrati kući i pokrene proizvodnju maline, aronije i borovnice.

  • Ja jesam jednu večer sanjao oca rahmetli u njegovoj oznojenoj košulji gdje on meni kaže, vidiš Vahide, kako je meni bilo zaraditi za ovo da kupim a vidi ovo kako je zaraslo i kako izgleda sad. Nije on meni reko da se vratim. Nije ni trebao ništa govoriti. Ujutro sam zamolio ženu da me doveze da posadim borovnicu ali je i ona izrazila želju da ostane i evo nas i danas tu, ispričao nam je Vahid razloge svoje odluke.

Daljegoštani će nastaviti sa svojim životima, iako daleko od pomoći i od svijeta ali sretni, jer su na svojoj zemlji i žive od svog rada.

Izvor: RTVTK

Previous Procvat bosanskog izvoza: Bosna i Hercegovina prvi put ima suficit sa Slovenijom!
Next Robna razmjena sa svijetom: Metaloprerađivačka industrija, proizvodnja namještaja i tekstila - perjanice bosanskog izvoza

You might also like

ZDRAVLJE

SIMBOLIKA PLANINA: DIVOVI KOJI TJERAJU NA RAZMIŠLJANJE

Kao mjesta koja su odigrala ulogu “maternice” u rađanju mnogih civilizacija i humanih ideja, planine su pomogle da se slapovi inspiracija, poput najbistrije vode, sruče u pera filozofa i obogate

BH RAZGLEDNICA

Baščaršijska “fantastična petorka“: Zanatlije koje plijene pažnju turista

Baščaršija je biser turističke ponude Sarajeva, a u njenom srcu su strmi Kovači koji imaju svojih pet živih bisera koji su sami po sebi sve veća turistička atrakcija, javlja Anadolu

MADE IN BOSNIA-387

Zimska idila na pčelinjaku Elvedina Hodžića kod Foče

Pčele sada miruju u svojim kolonijama koje čine hiljade jedinki, zajedno sa njihovom maticom. Zbog toga i pčelar Elvedin Hodžić tokom zime tek povremeno dolazi iz Sarava u Foču, gdje