Rukopisna zbirka GHB naše je pamćenje u posljednjih 500 godina

Rukopisna zbirka GHB naše je pamćenje u posljednjih 500 godina

 

Upis u registar Memorija svijeta UNESCO-a Rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke još jedan je doprinos njenoj afirmaciji kao depozitoriju bošnjačkog pamćenja na ovim prostorima, jer ona predstavlja zaista naše pamćenje u posljednjih 500 godina – ocijenio je u intervjuu za Fenu direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić.

Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke (GHB) i sarajevska Hagada 30. oktobra 2017. godine na Generalnoj skupštini UNESCO-a u Parizu upisani su u registar Memorija svijeta, posvećen pokretnoj svjetskoj kulturnoj baštini, čime je BiH dobila prva dva dobra upisana u taj registar, a ujedno otvorila vrata za nove nominacije iz segmenta pokretnih dobara.

Direktor Lavić je naveo razloge zašto je Rukopisna zbirka, kao kulturno-historijsko bogatstvo BiH, uvrštena u Memoriju svijeta.

Sa hronološkog aspekta, Lavić je pojasnio da se Rukopisna zbirka GHB sastoji od 10.585 kodeksa, odnosno oko 20.000 djela, pisanih na arapskom, turskom, perzijskom, kao i bosanskom jeziku arapskim pismom, tzv. alhamijado književnost.

Što se tematske strukture tiče, Lavić je rekao da su obuhvaćene sve teme koje su se izučavale u vrijeme nastajanja rukopisa, a najveći dio su vjerske teme, Kur'an, tefsir, hadis, islamsko pravo, ali veoma značajan dio je i iz medicine, matematike, astronomije, logike, filozofije i historije, jer su to bili predmeti koji su se izučavali u obrazovnim institucijama, medresama i mektebima, za koje su ti rukopisi pripremani i nabavljani.

– Najstarije djelo koje čuvamo ovdje prepisano je 1105. godine, a riječ je o enciklopedijskom dijelu Oživljavanje islamskih znanosti, od čuvenog islamskog filozofa i teoretičara Muhammeda El-Gazalija. Djelo je prepisano pet godina prije smrti samog autora, i bez ikakve sumnje to je najstariji primjerak rukopisa na svijetu – naglasio je Lavić.

Također, biblioteka u svojoj kolekciji posjeduje i čuva oko 50 drugih djela, prepisanih u 12. stoljeću.

– Rukopisna zbirka sadrži same krune, dragulje islamske kaligrafije, islamske umjetnosti, džuzove, odnosno dijelove Kur'ana, koje je veliki vezir Mehmed-paša Sokolović omogućio da se urade za njegovu džamiju u Sokolovićima, kod Rudog, u 16. stoljeću – ustvrdio je on.

Tu je na desetine vrlo lijepo iluminiranih, ukrašenih, zlatom oivčenih rukopisa koji su nastajali bilo na našim prostorima, bilo diljem islamskoga svijeta a koji su, kako Lavić kaže, u želji da se utoli glad za znanjem i glad za lijepim ovdje doneseni i korišteni u ovdašnjim vjersko-prosvjetnim zavodima i objektima.

– Hoću da istaknem još jedan dragulj, a to je Kur'an Fadil-paše Šerifovića, koji je on naručio kao urnek za Gazi Husrev-begovu džamiju da bude primjer iz kojeg će se prepisivati ostali primjerci Mushafa, kako ne bi došlo do grešaka u svijetu, jer se velika pažnja posvećivala očuvanju i identičnosti teksta Kur'ana. Prepisan je polovinom 19. stoljeća, 1849. godine u Mekki od dagestanca – naveo je Lavić.

Urađen je reprint ovog izdanja, tako da ova, istina “blijeda kopija”, krasi vitrine i rafe kuća, biblioteka i zbirki.

– Ono što posebno ljubomorno čuvamo i na što smo posebno ponosni su djela Bošnjaka, ljudi koji su se dolaskom osmanske političke uprave na naše prostore krajem 15. stoljeća, uključili u kulturno-civilizacijski krug islamske kulture i civilizacije te počeli pisati djela – podvukao je on.

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci se čuvaju na stotine djela napisanih rukom naših ljudi, kaže Lavić, bilo da su to prepisi, komentari ili originalna djela, poput Ali-dede Bošnjaka, Abdulaha Bosnevija, Mustafe Ejubovića – Šejh Juje, Ibrahima Opijača, Hasana Kjafije Pruščaka i drugih mislilaca, filozofa, teologa, muftija kadija, ljudi koji su obnašali najveće funkcije državne, vjerske, naučne, u prostranom osmanskom carstvu.

Ukazao je posebno na djelo “Historija Bosne” (“Tarihi Diyari Bosna”) čuvenog Saliha Sidki Hadžihuseinovića Muvekkite, a prijepis je radio Muhamed Enveri Kadić. Sastoji se od 30 svezaka, oko 10.000 rukom pisanih stranica bh.historije od polovine 14. do prve polovine 20. stoljeća, a u kojoj se nalaze stotine fermana, berata, kratkih risala, različitih događaja ubilježenih, a u vezi su sa historijom naroda koji žive na ovim prostorima.

Također je tu i ljetopis Mula Mustafe Bašeskije, nastao krajem 18. i početkom 19. stoljeća, koji je u BiH preveden i u autografu sačuvan, kao i zlatom ispisane diplome vrijednih studenata koji su završili škole kod tada najvećih autoriteta u svijetu, donosili su svoje diplome i znanje prenosili na generacije u rodnim krajevima.

– Objavljeno je 18 svezaka kataloga, koji se danas nalaze u svim relevantnim nacionalnim i stručnim svjetskim bibliotekama, tako smo svijetu već pokazali šta se nalazi u tim našim rukopisima, a svaki je sam za sebe unikat, ili djelom ili prijepisom ili uvezom, nekom vlasničkom bilješkom, detaljem, iluminacijom, nečim je on unikat, nema dva potpuno ista rukopisa – potcrtao je direktor GHB.

Osim toga, dodaje on, “u vrijeme kada su ovdje puhali neki drugi vjetrovi”, kada je gorila Nacionalna i univerzitetska biblioteka sa blizu milion naslova, Orijentalni institut i uništeno 5.290 rukopisa, pred naletima tih različitih stremljenja Gazina biblioteka i Islamska zajednica u BiH pristupili su mikrofilmovanju rukopisa, nakon čega je zbirka digitalizirana, i ona se danas u takvoj formi nalazi na različitim destinacijama u svijetu.

Stoga, naglasio je Lavić, upis u registar Memorija svijeta kruna je priznanja ili dar i Gazi Husrev-begovoj biblioteci povodom njenog 480 rođendana i kontinuiranog rada, ali ističe da je to i “kruna naših nastojanja da svijetu damo na uvid i korištenje ono što imamo, da otvorimo naše zbirke, da ih učinimo svjetski relevantnim, kao što i jesu, ali su bile vijekovima zatomljene”.

– To je afirmacija biblioteke, kao nezaobilaznog izvora u izučavanju naše kulturne historije, ne samo Bošnjaka nego i svih naroda koji su živjeli na ovim prostorima. To je afirmacija i BiH kao zemlje sa rijetkom multikulturalnom dimenzijom. Na ovim prostorima utočište su našli rukopisi, ispisi, mišljenja i ideje sa različitih strana svijeta, od Perzijanaca, Arapa, Turaka i drugih naroda koji su živjeli u tom političkom, kulturno-civilizacijskom krugu i svoje ideje stavili na papir. One su različim putevima i na različit način našle smiraj ovdje – zaključio je direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić u intervjuu za Fenu.

To blago danas se čuva u adekvatnim, savremenim prostorima, te upis u registar Memorija svijeta predstavlja sretan završetak lijepe priče o rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke.

Registar Memorija svijeta uspostavljen je 1997. godine u cilju očuvanja dokumentarne baštine od svjetskog značaja. Do sada je u njega upisano 348 stavki koje uključuju dokumente, rukopise i bibliotečku, muzejsku i arhivsku građu ili kolekcije.

Previous Izetbegović: Nije prijetnja kazati da ćete braniti svoju zemlju
Next Sjećanje na žrtve logora 'Manjača' - Za zločine odgovarao mali broj počinilaca

You might also like

NASLIJEĐE

Vranduk – kapija Bosne koju je samo Sultan Fatih osvojio

Gledano kroz historiju Vranduk predstavlja jednu od najznačajnijih tvrđava u Bosni i Hercegovini. Ona je poznata i kao „kapija Bosne“ ili „ključ Bosne“, jer, kako tvrde Vrandučani, nijedan osvajač nije

KULTURA I UMJETNOST

Sarajevo novogodišnji centar regije uz Čolića i Crvenu jabuku (Video)

Postavljajući nove standarde organizacije dočeka Nove godine, Sarajevo će ovaj put uz koncerte Zdravka Čolića i Crvene jabuke zasigurno biti centar regije. U Sarajevu će tako slavlje trajati tri noći

KULTURA I UMJETNOST

Bosanske patriotske pjesme koje volimo slušati (VIDEO)

25 pjesama za 25. godišnjicu nezavisnosti Bosne i Hercegovine! Mnogo pjesma je ispjevano u čast naše domovine. One opisuju ljepote Bosne i Hercegovine, čežnju za rodnom grudom… Neke od njih