Vesna Pusić: Vrijeme je da se Hrvatska odmakne od mračne politike

Vesna Pusić: Vrijeme je da se Hrvatska odmakne od mračne politike

 

Zastupnica Sabora Hrvatske, članica Građansko liberalnog saveza (GLAS) i bivša ministrica vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić našla se ove sedmice na udaru prijetnji i negativnih komentara u javnosti te zemlje nakon pravosnažne presude u slučaju “Prlić i ostali” u Haškom tribunalu.

Piše: Faruk Vele

Uz ostale, Pusić je javno prozvala kontroverzna publicistkinja Višnja Starešina kazavši za HRT da su i izjave poznate hrvatske političarke doprinijele ovakvoj presudi. Tako je Pusić bezmalo postavljena na metu raznih radikala, “domoljuba” i drugih koji je žele vidjeti na stubu srama.

U intervjuu za Radiosarajevo.ba, Pusić otvoreno govori o presudi u “slučaju Prlić i ostali”, ratnim zločinima, potrebi zaokreta u hrvatskoj politici prema BiH, budućnosti naše zemlje i odnosima u regionu.

 
Vi ste još devedesetih snažno kritizirali tadašnju hrvatsku politiku prema BiH koja je ovih dana dobila presudu. Kako vidite danas žestoke reakcije iz Hrvatske nakon odluke žalbenog vijeća i uopće presudu?

“To je epilog jedne pogrešne politike. Nije to osuda ni hrvatskog naroda ni hrvatske države, nego konkretnih ljudi koji su nosili tu politiku. A zašto je toliko ludilo? Prije skoro 25 godina smo mi kritizirali, grupa nas, tu politiku, kad se ona događala 1993. godine. Gotovac, Žunić, Cvijić, Banac i ja… smo pisali, kritizirali čitav politiku. I eto, šta se sada imamo čuditi!? To najviše deprimira. Je li loše? Bilo je! Svako ima razdoblje loših politika i ovo je bilo to. Bilo je naprosto krivo. Ali, ovdje je u pitanju psihologija, a ne politika. Jer, što je krivlje, to je žestina veća.”

I Vi osobno ste dobili prijetnje nakon presude…

“To je uvijek neugodno. Ne treba to omalovažavati, iako ja nisam puno uzrujana oko toga. Glavni problem s time jeste da takve reakcije i prijetnje čovjeka obilježe kao legitimni cilj za napade. A luđaka imate svugdje. U takvim uvjetima to je neugodno. Ali, više bi mi bilo neugodno govoriti stvari koje ne mislim.”

Je li došlo vrijeme za stavljanje tačke na ovu mračnu politiku i da se desi jedno suočuje s takvom prošlošću?

“Mislim da je vrijeme da se od te politike odmakne, okrene prema nekoj modernoj, suvisloj budućnosti. Mislim, ako se vidi da nešto nije dobro, šteti svim ljudima, a, moram reći, po demografskoj situaciji, vidite da najviše šteti Hrvatima u BiH, hajmo tražiti nešto modernije, hajmo nešto drugo. Ja isto mislim da je došao trenutak za to. Momentalno, globalni svijet nije naročito optimističan. U ovom našem kvartu taj europski kontinent jeste možda jedino mjesto na svijetu gdje taj europski projekt među ljudima, bez obzira na etnicitet, ima podršku i predstavlja određenu nadu. U najmanju ruku ljudi misle da je bolje biti unutra nego van. Na tome bi trebalo, po mome mišljenju nekako raditi, ili, pak, to koristiti kao instrument modernizacije.”

Razgovarali smo mnogo puta, nekoliko puta i u Mostaru. Za razliku od tada, danas je priča o reaktiviranju ideje tzv. Herceg-Bosne mnogo aktuelnija, iako, evo, imamo i pravosnažne presude tim konceptnim. Za razliku od tada, Herceg-Bosnu sada spominje i Dragan Čović. Kako to komentirate?

“Traži se neki izlaz iz postojeće prilično blokirane situacije. Mislim da je tu razvoj događaj i način uspostavljanja Republike Srpske odigrao veliku ulogu. Da je jedna od logika: ako ne može drugačije, hajmo onda svi tako.

Mislim da treba jedan pomak prema nekome modernitetu. Nije to lako definirati, na koji način i gdje. Mislim da je u apsolutnom interesu BiH da ostane multietnička. Važno je da je to i domovina Hrvata u BiH, da ti ljudi imaju osjećaj da tamo imaju utjecaja, da pripadaju.

Jer, uvijek se govorilo da u politici, kada je neki pritisak, imaš dvije mogućnosti. Jedna je da se može tvoj glas čuti. A drugo je, ako misliš da to nema smisla, mogućnosti, utjecaja, jeste odlazak. Dakle, Exit i Voice. Ako vidiš da ne možeš doći u poziciju da utječeš na svoju okolinu i stvari koje se dešavaju, onda ćeš otići. Puno ljudi je na taj način je reagiralo. To nije dobro i ne treba ignorirati”

Je li po vama opasana ta instrumentalizacija cijelog jednog naroda koju vidimo ovih dana. Koliko je to, korektno, prema samom hrvatskom narodu, poslije svega?

“Naravno, vidi se to po brojevima i sa demografskom situacijom. Kako to riješiti, pronaći lidership s novom kvalitetom za cijelu BiH, ne znam. O tome treaba moći otvoreno razgovarati. Mnoge ideje i riječi su dobile takvu konotaciju, da čim ih spomenete dobijete jednu etiketu. Ali tu, danas, bolje prije nego kasnije, treba bit u stanju otvoreno razgovarati. Svi ljudi kojima je u interesu da zemlja napreduje i ostane multietnička jedna zajednica. Drugačije, po mome mišljenju, ne može opstati.”

 
Je li trenutak da Zagreb poruči bh. Hrvatima da je njihova adresa u glavnom gradu BiH. Koliko u Saboru RH može da se čuje Vaš glas jedne razumne i zrele politike, koliko politika može naći prostora?

“Čuje se dosta, ali koliko se prihvaća, to je drugo pitanje. Reakcija ima. Ta veza koju Hrvati, po nekoj logici etniciteta, imaju sa Hrvatskom, trebala bi i mogla bi biti plus za cjelokupnu BiH. Jer, ja ne vidim kako jednom narodu može biti bolje ako je drugima loše. To mislim da neće funkcionirati i da se pokazalo da ne funkcionira. Dakle, ta veza koja postoji je nešto što treba iskoristiti za zajednički boljitak.

Meni je jasno da se ne mogu se ignorirati posljedice svega što se dogodilo zadnjih 25 ili 27 godina. One imaju trag na ljudima, institucijama, na mnogim stvarima. Da li postoji neka snaga u nekoj novoj generaciji koja to može iznijeti, a da to ne bude ona famozna igra nulte sume: ja mogu dobiti samo ako ti izgubiš?

Ili, mi pristojno razgovaramo ali pri tome svako misli kako će preveslati ili prevariti onog drugog, kako će pobijediti tako da drugi izgubi. Dok god je ta logika, tu nema sreće. Ne vidim da se može ići naprijed. Pa, čak i ako bilo koja od grupacija pobijedi, odnosno misli da je pobijedila. Mislim da je to Pirova pobijedila.”

Je li vas zabrinjava novo homogeniziranje naroda na ovim prostorima? Pogotovo u aktuelnim prilikama u Evropi, a s obzirom na mali interes Amerike za sve nas na Balkanu.

“Zabrinjava me, ne toliko homogeniziranje. Ja, zapravo, ne vidim homogeniziranje. Ja vidim jednu anomiju. Jedno nepostojanje bilo kakve vizije i bilo kakvog lidership koji je jači od dana do dana. To me najviše zabrinjava u jednom okruženju, dakle, u globalnom kontekstu koji se dramatično promijenio u zadnjih tri ili četiri godine.”

 

Previous Dan Trećeg korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine (FOTO)
Next Ceco Gaković: Sarajlija čije znanje koriste U2, Madona, National Geographic

You might also like

HISTORIJA

Saračević: Kada sam nosio zastavu na otvorenju igara u Barceloni bio sam najsretniji čovjek na svijetu

Prije tačno 24 godine, 25. jula 1992. godine sportisti iz Bosne i Hercegovine prvi put su se pojavili na Olimpijskim igrama. Bilo je to u Barceloni na ljetnoj Olimpijadi, a

OTPOR BOSNE

Edin Haračić Klej, bosanski vojnik koji je uništio šest agresorskih tenkova (VIDEO)

Edin Haračić poznatiji pod nadimkom Klej. Heroj koji je sa 21 godinu zaustavio prodor agresorskih vojnika i tenkova ka Kalesiji i Tuzli uništivši 6 neprijateljskih tenkova. “Prije podneva 22. marta

NAŠI DANI

Ganić: Ova država ima od Kulina bana državnost

Ima puno Damira Džumhura koji na raznim poljima postižu odlične rezultate. Zbog njih smo se i borili, izjavio je za N1 Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. On