Konjičko drvorezbarstvo na listi kulturne baštine UNESCO-a

Konjičko drvorezbarstvo na listi kulturne baštine UNESCO-a

 

Odluka o upisu Konjičkog drvorezbarstva na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a usvojena je na danas održanom zasjedanju Komiteta za očuvanje nematerijalne kulturne baštine u Južnoj Koreji, prenose agencije.

“Upis Konjičkog drvorezbarstva na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine od izuzetnog je značaja za Bosnu i Hercegovinu i kao takav daje poticaj daljim aktivnostima na očuvanju bogate nematerijalne kulturne baštine naše zemlje, te pokazuje našu snažnu posvećenost implementaciji UNESCO Konvencije iz 2003. godine o očuvanju nematerijalne kulturne baštine“, rekao je ministar civilnih poslova Adil Osmanović.

Drvorezbarstvo je umjetnički zanat s dugom tradicijom u općini Konjic. Drvene rezbarije – koje uključuju namještaj, sofisticirane enterijere i male dekorativne predmete – ističu se svojim prepoznatljivim ručno izrezbarenim motivima i ukupnim vizuelnim identitetom.

Rezbarenje je sastavni dio kulture lokalne zajednice, mjera ljepote i ugodnosti kućnog enterijera, i tradicija koja stvara osjećaj zajednice i pripadnosti. To je također ekonomski održiv, društveno inkluzivan i ekološki održiv zanat kojim se bave različite etničke grupe, i koji služi i kao instrument dijaloga i saradnje.

Zanat je široko rasprostranjen među stanovnicima Konjica, a vlasnici porodičnih radionica za rezbarenje drveta su najodgovorniji za očuvanje elementa, obučavanje učenika drvoprerađivača i popularizaciju zanata.

Proces nominacije Konjičkog drvorezbarstva započet je još 2014. godine, u saradnji Federalnog ministrastva kulture i sporta i lokalne zajednice u Konjicu koja baštini ovaj element.

Konjičko drvorezbarsto je drugi element nematerijalne baštine iz Bosne i Hercegovine koji je, nakon Zmijanjskog veza, uvršten na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Previous Sidran na HRT-u: Za nas ta stvar nije tako mutna kako se vama čini. Mi smo bili izloženi višestrukoj agresiji
Next Posjetioci danas uživali na suncem "okupanoj" Bjelašnici

You might also like

NASLIJEĐE

Sanacija nekropole stećaka Slatina u Radovlju kod Visokog

Javna ustanova Zavičajni muzej Visoko pokrenuo je projekt evidentiranja i zaštite stećaka na lokalitetu Slatina, na području MZ Radovlje. Kako je u razgovoru za Fenu kazala jedna od učesnica projekta,

NASLIJEĐE

1. septembra 1355., u povelji bana Tvrtka I. Kotromanića prvo spominjanje Starog grada Visokog

Stari grad Visoki je bio poznati srednjovjekovni grad i tvrđava koji je nastao tokom 14. stoljeća na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad

NASLIJEĐE

Stećci na Blidinju

Iznimno kulturno blago Bosne i Hercegovine, stećci na Blidinju ponovno su dostupni pogledu posjetilaca, nakon što su proteklih mjeseci bili pod debelim slojem snježnog pokrivača koji je bio i još