Baton – veliki vojskovođa iz doline rijeke Bosne

Baton – veliki vojskovođa iz doline rijeke Bosne

 

U dijelu lapidarija Franjevačke klasične gimnazije u Visokom označenom kao “Ilirski period” izložena je Batonova ploča.

Riječ je o nadgrobnoj ploči Batona i njegovih šest sinova, te postoji teorija da pripada slavnom Batonu, vojskovođi  Desitijata koji je vodio ustanak protiv Rimljana od 6. do 9. godine nakon Krista.

Baton je bio Ilirski vojskovođa koji je poveo Dezitijate u Velikoj Ilirskoj pobuni poznatoj i kao “Batonski rat” protiv Rimskog Carstva.

Rim je bio primoran poslati 10 legija i isti broj savezničkih snaga i plaćenika kako bi skršio ovaj ustanak. Čak su bili primorani kupiti i osloboditi hiljade robova kako bi imali dovoljno vojnika; što se nije dogodilo još od Bitke kod Kane 200 godina ranije.

Nakon žestokih bitki, u septembru 9. godine, samo nekoliko dana prije poraza u Teutoburškoj šumi protiv Germana, Baton i Dezitijati su se predali Tiberiju.

Historičari navode da je posljednji Batonov ‘bedem otpora’ bio grad Arduba. Neki su skloni tumačenju da je Arduba zapravo Vranduk u blizini Zenice.

Velikog vojskovođu iz doline rijeke Bosne nisu htjeli ubiti nego su tražili da vide ko je taj veliki vojskovođa i koji su njegovi razlozi zašto se pobunio, na što je Baton rekao:

‘Sami ste krivi, slali ste nam vukove umjesto čobana.’

Rimski hroničari zabilježili su i sljedeće:

-Ponosne ilirske žene sa djecom u naručju bacaju se za zidina grada u vatre koje plamsaju svud okolo. One se ne predaju Rimljanima, a Ilirski ratnici oduzimaju sebi život svojim mačevima.

 

(MiruhBosne/Visoko.co)

Previous Turisti i regiona preplavili Sarajevo: 'Jako je lijepo. Nisam očekivala da je ovako veliko'
Next Travničanka pravi moderne fesove i čuva višestoljetnu tradiciju

You might also like

NASLIJEĐE

ZEMALJSKI MUZEJ BIH IZLAŽE NOVI EKSPONAT – PLAŠT BOSANSKOG PLEMIĆA

  U novom rekonstruisanom prostoru Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, u kojem će biti izložena neprocjenjiva Hagada, stajaće još jedan eksponat – plašt Mirka Radojevića, oca velikog bosanskog kneza Batića,

HISTORIJA

Safvet beg Bašagić o Mehmed paši Sokoloviću

Godine 1579. oktobra 11. dan iza ićindije na divanu u visokoj porti jedan bosanski spahija (iz Vučitrna?) prosu drob najslavnijemu veziru turskoga carstva Mehmed paši Sokoloviću, Visokome. Mehmed paša spada

NASLIJEĐE

Dragulj južne Hercegovine džamija Kotezlije Muje

Na putu za Trebinje iz pravca Ljubinja na obronku brda Lipnice, s desne strane puta, samo 2 kilometra prije Popova polja u selu Kotezi stoje ostaci džamije. Narodna tradicija veli