Mustafić: Postoji bosnofobija iz Beograda i Zagreba

Mustafić: Postoji bosnofobija iz Beograda i Zagreba

 

Bogatstvo Bosne i Hercegovine je susret kultura i različitosti

Bosanskohercegovački režiser Dino Mustafić bio je gost N1 televizije, gdje je govorio o impresijama iz Crne Gore gdje se predstavio sa predstavom “Zimska bajka”.

“Uvijek je privilega raditi Shakespearea. Radio sam u crnogorskom Narodnom pozorištu, sa velikim ansamblom od 30 glumaca, 59 ljudi iza scene. Uzbudljivo je uvijek vratiti se u Crnu Goru. Reakcije su dobre, to znači da ima onih koji predstavu vole i koji je osporavaju”, naveo je Mustafić.

On je ocijenio da se danas malo vremena posvećuje kritici, koja je autorski akt.

“Urednici ne daju prostora u printu kritici, nekada smo imali elektronsku, na TV-u u radiju. Kritika iščezava. Oslobođenje, Politika i Jutarnji list imaju te kritike, sve se više nalaze na portalima”, pojasnio je Mustafić dodavši da je sa novim medijam došlo do demokratizacije.

U razgovoru sa Almom Dautbegović Voloder, Mustafić je kazao šta to sadašnje društvo ostavlja djeci?

“Nesređen svijet. U prvim danima 2018. godine moramo se upitati kao građani koliko možemo doprinijeti zajednici. Koliko možemo donijeti promjenu unutrašnje politike. Ne dolaze na red priorioteti koji su značajni, od čega živimo, kako živimo, kakav nam je javni sektor. Ima mnogo pitanja koja su značajna za život i egzistenciju, a namjerno su marginalizirana”, naveo je Mustafić.

“U Bosni i Hercegovini je lako manipulirati masama. Iz Pandorine kutije se uzimaju dijelovi prošlosti, koja je bila opterećujuća”, naveo je i kazao da smo to mnogo puta vidjeli na djelu pred kraj 2017. godine i kako je to poslužilo kao motiv za etničku homogenizaciju.

“Poželio bih da sa više pameti kaznimo političare i politike koje promoviraju podjele i zlo. Treba nam mirnija politika prosperiteta”,izijavio je Mustafić.

Nacionalizam generira Ustav, struktura dejtonske BiH. Promovira se etnonacionalni model vladanja”.

Saglasan je sa mišljenjem kolega, naučnika, sociologa koji tvrde da “ukidanje partija koje su na etničkim politikama može rasteretitit BiH”.

“Bilo bi važno delegitimizirati takve politike, demontirati ih i okrenuti se važnim pitanjima”.

Ocijenio je da će u junu, na ljeto biti vidljive predizborne retorike – koje će dovesti do ekstremnih stavova.

“Strah će probuditi one političke opcije koje daju osjećaj sigurnosti za kolektivitet i etničku zajednicu kojoj pripadate”.

Mustafić tvrdi da u BiH sve pali na emociji straha, a da je katarza daleko od ovih prostora.

“Imate agresivne susjedske nacionalizme. Postoji bosnofobija iz Beograda i Zagreba. To generira naše odnose na unutarnjem planu. Za Srbe i Hrvate u BiH bi bilo bolje da svoja pitanja počnu rješavati unutar zemlje BiH. Bošnjaci bi se morali odreći retrogardnog principa gdje jedini politički program može da bude vjerski ili etnički identitet. Odnosi su složeni, nisu jednostavni, ali treba imati građanske hrabrosti”, naveo je režiser.

Izjavio je i to da nije uvjeren da su lideri kojima su “puna usta evropskih vrijednosti” istinski Evropljani.

“Oni vode antievropske politike. Kontinent je u krizi, nadvili su se tamni oblaci ekstremne desnice – ali to je i dalje područje gdje se dijalogom otklanjaju nesporazumi”, rekao je Mustafić.

Smatra da za svaku javno izgovorenu riječ treba odgovarati pred javnošću, ali:

“Nema stida, nema srama, a na nama je to demokratsko pravo da u oktobru eliminiramo takve politike”, kazao je.

Bosni i Hercegovini je potrebna “win-win” strategija koja će zadovoljiti sve strane, jer bogatstvo BiH je susret kultura i različitosti.

Kazao je da je upravo to kroz stoljeća proizvodilo nove vrijednosti, jer je kultura ta koja oblikuje jednu zajednicu.

Previous Kočioni diskovi iz naše zemlje u vozilima VW grupacije
Next Tuzlanski aerodrom ruši rekorde: U 2018. očekuje 600 hiljada putnika

You might also like

INTERVJU

Srđan Šušnica: RS postoji samo zahvaljujući vrlo katastrofalnoj činjenici – činjenici genocida!

  Srđan Šušnica, kulturolog iz Banjaluke – intervju za Radio Slobodna Evropa… RSE: Nedavno ste objavili tekst ‘Grad zaborava i amnezije’, u kojem dajete jedno drugačije viđenje rata u Banjaluci. Kažete da ‘količina

NASLIJEĐE

Vrijedna zbirka sarajevskog kolekcionara: Posebni jatagani, dokument bosanskog vezira Ali Namik-paše koji je 1831. pokušao zaustaviti Gradaščevićev pokret…

“Nema tog alarma, tog ključa i tih blindiranih vrata, koji bi mogli sačuvati ovo moje blago”, kazuje nam kolekcionar, ipak, najviše ljut na nadležne institucije koje, tvrdi, ne čine ništa

NASLIJEĐE

Ljepota hamama – Hamam muzej u Mostaru (FOTO)

  Odlazak u hamam bio je širom Bosne i Hercegovine tradicija. I muškarci i žene posjećivali su ga radi relaksacije i druženja, a narodna medicina je hamam uvažavala kao mjesto