Na istočnom bedemu Bosne:  Daljegošta, posljednje selo u Srebrenici (VIDEO)

Na istočnom bedemu Bosne: Daljegošta, posljednje selo u Srebrenici (VIDEO)

 

Na samom istoku Bosne, svega nekoliko kilometara od granice sa Srbijom, nalazi se selo Daljegošta koje teritorijalno pripada opštini Srebrenica. Smješteno je u brdima na nadmorskoj visini od oko 700 stotina metara i od opštinskog središta do sela se dolazi preko nešto makadamskog, a nešto asfaltnog puta.

– U Maloj Daljegošti živi naš šestoro, dok u kompletnoj Daljegošti imamo svega 10 porodica koje tu konstatno žive. Najteže je zimi kad zbog velike količine snijega putevi budu neprohodni. U suštini mi koji živimo ovdje nismo nezadovoljni. Najljepše je kod svoje kuće i svi skupa prevazilazimo sve probleme, kaže nam Mevlida Mehanović, koja se vratila sa mužem i pokrenula proizvodnju aronije i malina.

Njena najveća želja je da opremi mini radionicu sa savremenim mašinama za preradu voća. Za sada te mogućnosti nema, uglavnom voće prerađuje ručno što iziskuje više vremena, a i snage.

Pretprošle godine pokrenuto je Udruženje žena povratnica “Podrinjka” sa sjedištem u Skelanima i broji 37 članica. Imaju i podršku UG “Vive žene” iz Tuzle, a često izlažu svoje proizvode na sjamovima. Više o tome za naš portal govori Mevlida Mehanović.

Stanovnici Daljegošte se bave stočarstvom i poljoprivredom. Četiri godine ranije su počeli program sadnje jagodičastog voća a bave se i ovčarstvom. Ovdje su dva stada sa po 150 ovaca. Kada su se vratili, iskrčili su njive, počistili kuće i krenuli u vraćanje života.

– Nemamo ovdje hitnu službu, imamo ljekara koji dežura dva puta sedmično to je malo nezgodno, ali opet, ne žalimo se, živi se – dodaje Mevlida.

Daljegošta je selo koje ima tri zaseoka: Veliku i Malu Daljegoštu te Tursanoviće.

– Mi smo zadnji, od glavnog asfalta gdje skrećete nama. To također znači da smo posljednje selo u Srebrenici, ali i u Bosni i Hercegovini. Kad se Bosna mjeri, mjeri se sa mjesta Žlijebac, koje se nalazi nedaleko od našeg mjesta, pa sve do Bihaća. Tako da smo geografski zadnji, moralno i ekonomski, rekao nam je Edhem Omerović iz Male Daljegošte.

U selu je postajala džamija koja je zvanično otvorena 2. augusta 1969. godine. Srušena je i spaljena u danima nakon što je i stanovništvo protjerano maja 1992. godine od strane lokalnih Srba i prekodrinskih pomagača zatrovanih ideologijom mržnje. Nakon toga uslijedila je bestidna pljačka teško sticane imovine, a potom i selektivno paljenje kuća i drugih objekata. Obnova džamije desila se prije tri godine kada je i zvanično nanovo otvorena.

Senad Karić iz Daljegošte, u svojoj prvoj knjizi pod nazivom “Bilo jednom u Daljegošti, narod ovog kraja opisao je sljedećim riječima: “Sve su to u suštini dobre duše, svako s pokojom mahanom i niko nije savršen. Svako je imao svojih loših strana, ali, srećom, mnogo više dobrih”.

Za svoje rodno mjesto, zapisao je, da je to jedino mjesto gdje će i duša i tijelo osjetiti mir i spokoj ili, što bi se kazalo, rahatluk.

– Gdje god bili, kud god nas život rasuo, nikad i nigdje nećemo biti sretni kao tamo gdje smo rođeni, odakle smo potekli i gdje će nam duša stanovati dok smo živi. Sunce tuđeg neba neće tako grijati i uvijek će faliti ono nešto u duši, a to se prosto zove verem. A od verema haman gore jada nema, zapisao je Karić u knjizi o lijepoj Daljegošti.

Daljegoštani će, kako su nam kazali, nastaviti sa svojim životima, iako daleko od pomoći i od svijeta ali sretni, jer su na svojoj zemlji i žive od svog rada.

 

Izvor

Previous Hadžići: U februaru sa poslovanjem kreće preduzeće Oba Food
Next O paravojnim jedinicama bosanskih Srba pišu i britanski mediji

You might also like

DUHOVNOST

Zajednički iftar imama i sveštenika iz Istočne Hercegovine u Stocu

U nedjelju, 9. maja 2021. godine, održan je zajednički iftar imama i sveštenika iz Istočne Hercegovine u Stocu. Iftaru su prisustvovali bilećki paroh Nebojša Kolović, paroh dabarski i stolački Ratko

ŽIVOT

Fahrudin Muminović će konačno dobiti novi dom

  Nakon što je u domaćoj javnosti posljednjih nekoliko dana odjeknulo svjedočenje Fahrudina Muminovića, koji je preživio strijeljanje kao dječak, u Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica su odlučili pokrenuti

ŽIVOT

Bivši logoraš Omarske danas na čelu Skupštine Prijedora

Novi predsjednik Skupštine grada Prijedora je Mirsad Duratović koji je izabran sa 20 glasova za i deset protiv. Mirsad Duratović je kao dječak bio logoraš i jedva se spasao. Te, 1992.