Slavonci u Bosni i Hercegovini lani ostavili više od 36 miliona maraka

Slavonci u Bosni i Hercegovini lani ostavili više od 36 miliona maraka

Kupuje se sve, od prehrambenih artikala, odjeće, obuće, opreme za bebe, namještaja, bijele tehnike do građevinskog materijala

U 2017. godini strani su državljani prilikom napuštanja carinskog prostora Bosne i Hercegovine podnijeli 350.951 zahtjev za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 14.380.238,06 konvertibilnih maraka na ispostavljene račune za kupljenu robu u vrijednosti od 98.969.873,73 KM.

U odnosu prema godini ranije podneseno je čak 60.262 zahtjeva više, a zatraženi povrat PDV-a veći je za oko tri miliona KM. Prema podacima koje je Glasu Slavonije dostavila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, strani su državljani lani u Bosni i Hercegovini potrošili 20 miliouna KM više nego u 2016. godini.

Na graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovini prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji, kojima Slavonci svakodnevno odlaze u prekogranični šoping, u 2017. godini podneseno je 122.091 zahtjev za povrat PDV-a. U prosjeku 334 zahtjeva dnevno. To je čak 20.662 više nego u 2016. godini i to za robu kupljenu u vrijednosti od 36,4 milijuna KM. Zatraženi povrat PDV-a iznosi oko 5,3 mil. KM.

Orašje najprometnije

Najveći broj zahtjeva, 50.734, strani državljani lani su podnijeli na graničnom prijelazu Orašje. Riječ je o jednom o najfrekventnijih prijelaza u BiH preko kojeg je u prvih šest mjeseci 2017. zabilježen prelazak čak 2.127.957 osoba i 932.717 prijevoznih sredstava.

Granični prijelaz Brčko je primio 28.252 zahtjeva za povrat PDV-a, Gradiška 20.061, Šamac 14,258, a Brod 8786.

I dok je Slavonija suočena s masovnim iseljavanjem građana, a samo je na području Vukovarsko-srijemske županije lani podneseno 4406 prijava privremenog odlaska izvan RH, zanimljivo je da potrošnja raste. Podaci govore da prekogranični šoping-turizam i dalje cvate i da građani iz godine u godinu u susjednoj BiH ostavljaju sve više novca.

Kupuje se sve, od prehrambenih artikala, odjeće, obuće, opreme za bebe, namještaja, bijele tehnike do građevinskog materijala. Jedan od osnovnih razloga odlaska u prekogranični šoping je povrat poreza na dodanu vrijednost koji se obračunava prema jedinstvenoj stopi od 17 posto, za koliko Slavonci u Bosni i Hercegovini kupuju jeftiniju robu.

I lani su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Pravo na povrat PDV-a imaju strani državljani koji nemaju prebivalište u BiH, a ostvaruju ga na kupljenu robu u vrijednosti minimalno 100 konvertibilnih maraka koju iznose izvan carinskog područja te države. Carinskoj službi na uvid daju račune, robu i original popunjen obrazac za povrat poreza.

Duhan i pivo

Pravo na povrat PDV-a ne odnosi se na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel-gorivo, ulje za loženje, ekstra lako i lako specijalno, motorni i bezolovni benzin), alkohol i alkoholna pića, te prerađevine od duhana.

Brojni stanovnici županjske Posavine preko granice odlaze prije svega radi kupovinegoriva, duhana i piva, tako da je iznos novca koji Slavonci ostavljaju u Bosni i Hercegovini daleko veći od onoga izračunatog na temelju podnesenih zahtjeva za povrat poreza. Od 1. januara u BiH su ponovno poskupjele cigarete, pa zato i ne čudi što je rezani duhan sve traženiji. Na oraškom području prodaje ga se po cijeni od 20 do 30 maraka za kilogram, ovisno o kvalitetu.

 

Previous Rukometaši Bosne i Hercegovine savladali Švicarsku za plasman u baraž
Next Foča: Trend-Tex otvorio fabriku tekstila - Do kraja 2018. posao za 250 radnika

You might also like

BIZNIS

MS&WOOD Fojnica: Ima 355 uposlenih, nadaju da će moći zaposliti hiljadu ljudi u naredne dvije godine

Firma MS&WOOD iz Fojnice izazvala je veliku pažnju bh. i regionalne javnosti, nakon odluke da stipendira učenike drvoprerađivačke škole te garancijom da će oni nakon školovanja biti zaposleni u toj

BIZNIS

Biznis povratnika iz Danske: Poslužavnici od bosanskog drveta hit u Skandinaviji (Video)

Nesvakidašnji životni putevi Amira Reke vodili su ga od siromašnog goraždanskog sela Gudelj, preko vojne akademije i redovne službe u pješadijskim trupama bivše JNA, do ratne 1992. u Bosni i

MADE IN BOSNIA-387

Vratio se iz Švicarske u Bosnu i Hercegovinu, zapošljava mlade ljude

  Hikmet Kurbegović je rođen 1966. godine u Sanskom Mostu. Nakon života u Švicarskoj, gdje je stekao iskustvo u realnom sektoru, od prvog dana povratka u svoj rodni grad okrenuo