Stari grad Visoki prvi put službeno spoment prije 660 godina

Stari grad Visoki smješten je na vrhu Bosanske piramide Sunca…

Stari grad Visoki, ispod kojeg arheolog Semir Osmanagić danas traga za najvećim i najstarijih piramidama u svijetu, prvi put se spominje prije 660 godina u službenim spisima. 1. septembra 1355. godine, Stari grad Visoki spomenuo je u povelji  mladi ban Tvrtka I. Kotromanić pod nazivom “in castro nosto Visoka vocatum“.

Stari grad Visoki postat će rano središte Bosanske banovine, kasnije i kraljevstva, a šest i po stoljeća kasnije ovo mjesto će dospjeti u centar svjetske javnosti kada je istraživač Osmanagić objavio da se ispod Starog grada Visoki, kao i ispod okolnih brda, kriju jedne od najvećih i najstarijih piramida u svijetu. Visoko je postalo poznato i kao Bosanska dolina piramida.

Stari grad Visoki poznati je srednjovjekovni grad i tvrđava koja je nastala tokom 14. stoljeća na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad Visoko.

U drugoj polovini 11. vijeka se pominje bosanska biskupija i njeno sjedište civitas Bosna, a sjedište bosanske biskupije je bilo upravo u Visočkoj dolini i njegovim stolnim mjestima, gdje su starješine crkvene hijerarhije, kao i visoki dostojanstvenici bosanske crkve stolovali.
Već krajem 12. vijeka Kulin Ban podiže crkvu u Biskupićima, dok je u Moštrima (mjesto pored Visokog ) u polovini 14. vijeka bio jedno vrijeme kraljevski dvor, a sve javne poslove crkva bosanska je obaljvala baš u Moštrima.

Ako se uzme u obzir činjenica i da je u Milama (današnji Arnautovići) bilo mjesto održavanja sabora, franjevački samostan, a između 1377. i 1461. godine i krunidbeno mjesto bosanskih kraljeva, nije teško zaključiti da je Visočka dolina sa starim gradom Visoki, Podvisokim, Milama i Moštrima bilo rano središte Bosanske banovine, i kasnije kraljevstva.

Stari grad Visoki je smješten na istaknutom mjestu sa izvrsnim pregledom na čitavu okolinu. Prilaz se nalazi na jugozapadnoj strani, sa ravni koja je 60 metara niže, a podgrađe tvrđave i grada se zvalo Podvisoki. Iako historijski važan, stari grad Visoki nije bio velikih dimenzija, dužine oko 60 m i širine oko 25 m imao je dvije kule koje su ga štitile po cijeloj dužini.

Primarna funkcija starog grada Visoki je bila ona odbrambena, ali također je bilo mjesto odakle su bosanski vladari pisali mnoge povelje i dokumente

Danas je Stari grad Visoki nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Bosanske piramide, naročito tunele koji se nalaze unutar njih, danas posjećuje hiljade turista iz cijelog svijeta, a najveće televizijske i novinske kuće u svijetu do danas su snimile u dokumentarne emisije o ovom fenomenu, koji bi mogao izmijeniti mnoge poglede na historiju, koji su važili do danas, piše NAP.

Previous Pogledajte fascinantne snimke Sarajeva iz 1920.! (VIDEO)
Next Košarkaši Bosne i Hercegovine sutra putuju na EP: Dati sve od sebe u svakoj utakmici!

You might also like

HISTORIJA

BOŠNJACI I LJILJAN

Zašto se osporava Bošnjacima da imaju obilježja sa sljiljanima. Kome smeta grb i zastava pod kojima su još stari Bošnjani, Bošnjaci il’ Bosanci, branili svoju Bosnu od onih koji su

NASLIJEĐE

U Zenici obilježena 828. godišnjica Povelje Kulina bana

U parku pored istočne tribine stadiona Bilino polje u Zenici, u organizaciji Foruma građana Zenice te BZK „Preporod“, uz prigodan program obilježena je 828. godišnjica Povelje Kulina bana, najstarijeg dokumenta

HISTORIJA

HISTORIJA I PORIJEKLO BOSANSKIH VLAHA

Ako u južnoslavenskoj historiji i leksici postoji najsloženija i najnerazumljivija riječ, ne samo u historijskom već i u etnološkom, antropogeografskom, lingvističkom, onomastičkom, kulturološkom ili politološkom smislu, nema nikakve sumnje da