Nema zemlje na kojoj glamočki krompir ne uspijeva

Nema zemlje na kojoj glamočki krompir ne uspijeva

 

Nedžad Kovačević iz Glamoča godinama se bavi proizvodnjom autohtonog glamočkog krumpira. Godišnje posadi oko 20 duluma na kojemu bude prosječno uroda oko 40 tona.

”Zadovoljan sam urodom prošle godine, već su krenule pripreme za ovu godinu”, kaže Nedžad.

Izdržljiv krumpir

Ističe da posla oko krompira ima, ali da se sve može stići. Kaže kako svoj krompir prodaje po 0.50 KM po kilogramu, ako se radi o kupovini na veliko, a 0,80 KM ako se kupuje na malo.

Ovaj krompir ljudi kupuju ponajviše zato što je to najizdržljiviji krompir. Dakle, krompir od prošle godine može vam stajati do iduće godine do petog mjeseca i neće pustiti klice, neće propasti“, kaže nam Nedžad.

Zaštita krompira

Ističe kako bi glamočki krompir  baš, kao i nevesinjski  trebalo posebno zaštiti.

Sjeme pravog autohtonog krompira dolazi s velikih nadmorskih visina. Kada to planinsko sjeme posadite bilo gdje, ono se primi bez obzira kakva je zemlja. Ono je tako dobro“, kaže nam Nedžad.

Glamočka “krompijada”

Glamoč je kraj prepoznatljiv po sadnji krompira, a najviše se sade bijeli i crveni krumpiri.  Tradicionalno Glamočani svake godine organiziraju manifestaciju ”Dani glamočkog krompira” u narodu poznatu kao ”krumpijadu” na kojoj se bira najveći krompir.

Prošle godine najveći krompir je težio 2,140 kg, dok je godinu prije najveći krompir bio težak 1,80 kg.

Izvoz krompira u zemlje EU je dozvoljen 2015. godine. Većina proizvođača ipak glamočki krompir i sjeme prodaje na domaćem tržištu.

 

(Agroklub.ba/MiruhBosne)

Previous Pjanić za britanski Telegraph: Moja država mi je jako bliska. U mojoj porodici uvijek se pričao bosanski jezik i čuvala tradicija
Next Koala Paintings, uspješna Firma iz Tešnja: Imaju 350 radnika, upošljavaju novih 50

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Poslovni poduhvati iz Kalesije: Prešli entitetsku liniju pa osvajaju evropsko tržište

  Velike međuentitetske investicije u Bosni i Hercegovini i dalje su rijetke, ali ono što je dosad realizovano pokazuje se kao pun pogodak. Možda najsvjetliji primjer je investicija firme Lafat komerc

MADE IN BOSNIA-387

„Voćar piramida“ u Visokom: Ove godine će proizvesti više od 100.000 litara organskih sokova

  Suljo Selimović je završio dva fakulteta u Engleskoj, i to elektrotehniku i agronomiju. Vratio se u svoje selo, 16 kilometara od Visokog. Kaže da je osjetio da Bosni i

MADE IN BOSNIA-387

Radionica porodice Mehić: Pravljenje vlašićkog sira tradicija duga više od 150 godina

Na nadmorskoj visini od preko 1.000 metara krije se selo Mudrike na planini Vlašić u blizini Travnika, a oko njega prostrani proplanci i šume. Vrijedni seljaci stoljećima prave nadaleko poznati vlašićki sir, po kojem