Nema zemlje na kojoj glamočki krompir ne uspijeva

Nema zemlje na kojoj glamočki krompir ne uspijeva

 

Nedžad Kovačević iz Glamoča godinama se bavi proizvodnjom autohtonog glamočkog krumpira. Godišnje posadi oko 20 duluma na kojemu bude prosječno uroda oko 40 tona.

”Zadovoljan sam urodom prošle godine, već su krenule pripreme za ovu godinu”, kaže Nedžad.

Izdržljiv krumpir

Ističe da posla oko krompira ima, ali da se sve može stići. Kaže kako svoj krompir prodaje po 0.50 KM po kilogramu, ako se radi o kupovini na veliko, a 0,80 KM ako se kupuje na malo.

Ovaj krompir ljudi kupuju ponajviše zato što je to najizdržljiviji krompir. Dakle, krompir od prošle godine može vam stajati do iduće godine do petog mjeseca i neće pustiti klice, neće propasti“, kaže nam Nedžad.

Zaštita krompira

Ističe kako bi glamočki krompir  baš, kao i nevesinjski  trebalo posebno zaštiti.

Sjeme pravog autohtonog krompira dolazi s velikih nadmorskih visina. Kada to planinsko sjeme posadite bilo gdje, ono se primi bez obzira kakva je zemlja. Ono je tako dobro“, kaže nam Nedžad.

Glamočka “krompijada”

Glamoč je kraj prepoznatljiv po sadnji krompira, a najviše se sade bijeli i crveni krumpiri.  Tradicionalno Glamočani svake godine organiziraju manifestaciju ”Dani glamočkog krompira” u narodu poznatu kao ”krumpijadu” na kojoj se bira najveći krompir.

Prošle godine najveći krompir je težio 2,140 kg, dok je godinu prije najveći krompir bio težak 1,80 kg.

Izvoz krompira u zemlje EU je dozvoljen 2015. godine. Većina proizvođača ipak glamočki krompir i sjeme prodaje na domaćem tržištu.

 

(Agroklub.ba/MiruhBosne)

Previous Pjanić za britanski Telegraph: Moja država mi je jako bliska. U mojoj porodici uvijek se pričao bosanski jezik i čuvala tradicija
Next Koala Paintings, uspješna Firma iz Tešnja: Imaju 350 radnika, upošljavaju novih 50

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Tuzlanski gljivari bilježe rast proizvodnje: S domaćeg tržišta potisnuli uvoznu gljivu (VIDEO)

Grupacija proizvođača komposta i gljiva Tuzlanskog kantona koja djeluje pri Udruženju za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Tuzlanskog kantona proteklih godina bilježi pozitivne rezultate, a najvećim uspjehom smatraju to

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Sarajevski dron – društveno koristan izum kojim se nastoji riješiti problem zagađenja zraka u glavnom gradu

Sarajevski dron – plod rada istraživačkog tima Mašinskog fakulteta u Sarajevu. Od popularnih, komercijalnih bespilotnih letjelica razlikuje se po namjeni, koja je društveno korisna. Koristeći dron, nastoje riješiti problem zagađenja

Ekonomija/Biznis

Ljekovito bilje prilika za razvoj istočne Hercegovine

  Iz Ljubinja, gradića na istoku Hercegovine, stiže pozitivna priča o preradi ljekovitog bilja, te načinima kako su se lokalni proizvođači izborili sa promjenama na svjetskom tržištu. I dok se