Granice Bosne među najstarijim u Evropi; mnogo starije od granica susjednih zemalja

Tačnije, istraživanje jednog od korisnika Reddita, pod nadimkom PisseGur82, pokazalo je kako su linije razgraničenja Bosne i Hercegovine i Hrvatske definirane još 1683. i 1699 godine, dok su granice sa Srbijom utvrđene 1913. godine.

S druge strane, susjedne države svoje granične linije povlačile su mnogo kasije tokom historije, čak 150 ili 200 godina kasnije, što pokazuje kako je Bosna i Hercegovina jedna od najstarijih država Evrope sa priznatim granicama.

“Utvrđeno je kako je u prošlom stoljeću iscrtano oko 50 posto svjetskih granica, odnosno njih tačno 52,2 posto. U 19. stoljeću je iscrtano 37,1 posto granica svijeta, a gledano prema kontinentima Evropa je dio svijeta s najranjivijim granicama”, istaknuto je u ovom obimnom istraživanju.

Također, istaknuto je kako je najstarija granica u svijetu granica Andore, duga 120 kilometara, sa Francuskom i Španijom, koja je definirana 8. septembra 1278., dok je najmlađa granica definirana u 2009. godini između Sudana i Južnog Sudana. Prema ovoj mapi Bosna i Hercegovina se nalazi u drugoj starosnoj grupi granica koje su definirane između 1.500 i 1.699 godine, a zanimljivo je da se u ovoj grupi nalazi tek 2,1 posto svjetskih granica, sa dužinom od 5,463 kilometra.

To je za Radiosarajevo.ba potvrdio i ugledni historičar, te profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Enver Imamović, koji je istakao da Bosna i Hercegovina ima hiljadugodišnju tradiciju postojanih granica, što je rijetkost u Evropi.

“Kada je riječ o granicama današnje države BiH treba imati na umu historijsku činjenicu da je upravo BiH, u odnosu na mnoge druge zemlje svijeta, država s najpostojanijim granicama u historiji. Kada govorimo o tim granicama ni ne idemo 100-200 godina u prošlost, nego je riječ o hiljade godina. Tako su prve granice postavljene u doba Rimskog carstva, kada je Bosna imala granice unutar rimske provincije Dalmacija, a koje su bile postavljene na Uni, Savi i Drini”, istaknuo je Imamović.

Dodao je i kako su se te granice zadržale kroz brojne, burne historijske periode u Evropi, kada su se brojne države raspadale, te je sve do srednjeg vijeka Bosna i Hercegovina zadržavala svoje granice.

“Već za ranosrednjovjekovnu Bosnu bilo je predodređeno da granice dobije prema prirodom predodređenim objektima. Dakle, na rijekama Una, Sava i Drina, te na jugu u blizini mora, kako je to uvijek i bilo kroz historiju s manjim pomjeranjima”, kazao nam je Imamović.

Podsjetio je i na period Osmanske vlasti na ovim prostorima, ali i vlasti prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića, kada su granice Bosne bile najveće, u pojedinim različitim historijskim periodima.

“Najzad to će, kroz brojne forme, ostati do 20. stoljeća, kada je BiH u Drugom svjetskom ratu priznata u AVNOJ-evskim granicama, a zatim i do 1992. godine kada je Badinterova arbitražna komisija za Jugoslaviju odredila granice BiH koje su i danas međunarodno priznate. Važno je napomenuti da niko te granice ne može pomjeriti i da sve te priče političke ne mogu utjecati na ono što je prirodno i historijski predodređeno za ovu državu”, zaključio je Imamović.