Muzej Istočne Bosne: Čuvar kulturno-historijskog naslijeđa

Muzej Istočne Bosne: Čuvar kulturno-historijskog naslijeđa

 

Iako djeluje u prostorno minimalnim uslovima, jer ni poslije 70 godina postojanja nije do kraja riješeno pitanje smještaja Muzeja Istočne Bosne u Tuzli, ova ustanova s 30.000 eksponata, muzejsku djelatnost obavlja profesionalno i u toj se oblasti postižu značajni rezultati, piše Anadolu Agency (AA). 

Muzej je osnovan u novembru 1947. godine kao Muzej narodnooslobodilačke borbe, čiji je osnovni zadatak bio da prikupi, sistematizuje i prezentuje historijsku građu vezanu uz period Narodnooslobodilačkog rata i revolucije od 1941. do 1945. godine.

Ubrzo je proširio djelatnost i na druge naučne oblasti, a tokom 70 godina formiralo se pet odjeljenja: arheološko, etnološko, historijsko, umjetničko i prirodnjačko.

– Eksponati na dvije adrese –

U proteklih sedam decenija ova se ustanova selila 18 puta, sve do 2004. godine, kada je muzej od Grada Tuzle, tada Općine Tuzla, dobio zgradu na trajno korištenje. No, projekt adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje zgrade do danas nije dovršen, pa se ustanova i njeni eksponati trenutno nalaze na dvije adrese.

Zadatak i cilj kojem teže direktor Esaf Lević i drugi uposlenici je da Tuzla i Tuzlanski kanton dobiju savremen i reprezentativan muzej dostojan kulturno-historijskog blaga koje se generacijama prikuplja, proučava i čuva za buduće naraštaje. S ciljem stvaranja boljih uslova čuvanja, zaštite i prezentacije muzejske građe, dio unutrašnjosti zgrade muzeja su sredili, odnosno uredili su izložbeni prostor i depoe.

“Međutim, za tzv. kapitalna ulaganja trebalo bi da određena pitanja riješe nama nadležno ministarstvo, s obzirom na to da smo kantonalna ustanova i gradske službe koje su nadležne u pogledu imovine grada. Sva dokumentacija je dostavljena novoformiranom Ministarstvu za kulturu, sport i mlade TK, tako da bi oni u narednom periodu trebali da pokrenu pregovore i pronađu rješenje u pravnom smislu kako bismo mogli uraditi kapitalna ulaganja i zgradu završiti u potpunosti”, izjavio je Lević.

Do kraja ove godine trebalo bi se srediti prizemlje zgrade, oko 330 kvadrata, a trebali bi se napraviti novi depoi i izvršiti uređenje dodatnih izložbenih prostorija.

– Informatizacija rada – 

Uporedo s ovim aktivnostima, radi se i na digitalizaciji eksponata, te razvijanju aplikacije o muzeju.

“S obzirom na to da smo imali period rada bez prostora, upustili smo se u drugi projekt koji se zove ‘Virtuelni svijet’, a u kojem prikazujemo stvarnost muzeja. U protekle tri godine napravili smo program za upravljanje podacima. Uneseni su svi podaci o inventarnim jedinicama koje se nalaze u muzeju i jedan dio smo digitalizovali, poput numizmatičke zbirke i umjetničkog odjeljenja”, navodi Lević, dodajući da je cilj pokazati muzej i onima koji nisu u mogućnosti doći i posjetiti izložbene prostore.

U Prirodnjačkom odjeljenju, smještenom u Turali-begovoj ulici, nalazi se postavka ruda i minerala, biljnog i životinjskog svijeta, dok najveći dio izložbenog prostora u Džindić mahali zauzima postavka “Tuzla u muzejskim zbirkama”.

“Pokušali smo da kroz muzejske predmete predstavimo kontinuitet života na prostoru grada Tuzle od neolita do današnjih dana. Tu su predmeti koji su pronađeni na više arheoloških lokaliteta u centru grada Tuzle, zatim u Solini, na Gradovrhu i u Gornjoj Tuzli. Dakle, svi eksponati govore da je na području današnje Tuzle postojao život još u doba neolita i da se još u to vrijeme koristila i eksploatisala so”, kazala je Vesna Isabegović, muzejska savjetnica.

Osim ovih, izloženi su i eksponati koji svjedoče o kulturnoj prošlosti Tuzle u srednjem vijeku, te iz 19. i 20. vijeka, a među njima su muška i ženska gradska nošnja i nakit, bosanska soba i drugi.

Dio je posvećen i prvom bosanskom kralju Tvrtku Prvom Kotromaniću, ali i periodu ZAVNOBIH-a, kada je potvrđena državnost Bosne i Hercegovine.

“Isto tako, istakla bih da muzej ima veoma bogatu i vrijednu umjetničku zbirku, da su predstavljena umjetnička djela sikara koji su živjeli i radili u Tuzli, a to su Ismet Mujezinović, Đorđe Mihajlović, Kosta Hakman, Mensur Dervišević, Vojo Dimitrijević i drugi”, kazala je Isabegović.

Riznicu kulturnog naslijeđa najčešće posjećuju učenici osnovnih i srednjih škola s područja Tuzlanskog kantona kao i turisti.

Previous Drveni mlin u Tržačkim Raštelama jedinstven u Bosni i Hercegovini
Next Beograd: Bosanski sirevi osvojili prva dva mjesta na Balkanskom festivalu sira

You might also like

NAŠI DANI

Nakon što bude završena obnova: Most Sarajevo u Barceloni bit će među najljepšim

Most Sarajevo u Barceloni jedan je od 10 najljepših mostova u svijetu koji tek treba da budu izgrađeni, prema izboru globalne TV mreže CNN. Tačnije, ovaj most u najvećem gradu

NASLIJEĐE

Kameni most kojeg čuvaju smokve (FOTO)

Nedaleko od Čapljine, u mjestu Klepci, skriven od pogleda, smješten je jedan od najstarijih mostova u Bosni i Hercegovini. Mustajbegov most ime je dobio po Mustafa-begu, tadašnjem Osmanskom namjesniku u

NASLIJEĐE

Obnova kule Zmaja od Bosne dovest će veći broj turista u Gradačac

  Glavni izazovi s kojima se turistički radnici Tuzlanskog kantona susreću u razvoju turizma i pozicioniranju turizma na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu jesu nedostatak  valoriziranih kulturno-turističkih resursa i nedostatka