Priča o životu: Šamija i kosa jedne bosanske nene

Priča o životu: Šamija i kosa jedne bosanske nene

 

Piše: Nihad Suljić

“Svjedočim i učestvujem u najljepšoj stvari koju vrijedi podijeliti.
Šamija i kosa koju vidite pripada osamdesetogodišnjoj neni iz moje mahale.
Rođena je davnih tridesetih. Važila za najljepšu djevojku u svome selu.

Tadašnje vlasti i društvo općenito i nisu bile tako blagonakloni prema tadašnjim religijskim i tradicionalnim uvjerenjima i načinu života.
Vakat nalagao da se marama mora skinuti ako se želi obrazovati. Tako i ova nena, a tad ljepotica sa slike koju vidite sa žalom “osjekla” kosu i skinula šamiju kojom ju je skrivala i krasila. Preko noći postala gologlava.
Priča mi to sinoć uz kahvu. Iz sehare vadi smotuljak. Razmotava, a u njemu šamija i u šamiji kosa. Sjajna, očuvana, svilena.

Veli mi: “Čuvala sam i kosu i šamiju čitavih šezdeset godina, a sad je želim pokloniti. Otojč sam gledala na televiziji da kosu skupljaju za djecu oboljelu od raka, gluho bilo.
Kud će mi bolji sevap i kud bi je na bolje mjesto dala, pa bil bi se mogo’ pobrinut da to ugajdarim đe’ treba? Ti to umiješ.
Kosu dajem tim maksumima, a šamiju tebi, one tvoje curke i nako jedine još nose.
Plaho mi znači da ode u hajr, pa vala Niho da serbes budem još ovo koji dan dunjaluka.”

I tako moja nena postade heroj. Kosu čim prije šaljem u Udruženje za djecu oboljelu od raka u Sarajevo, a šamiju mirišem i pakujem u svoju seharu za neku drugu ljepoticu sa ako Bog da zajedničke, njene i moje slike”.

 

Izvor

Previous Hoše komerc u prošloj godini ostvario prihode veće od 65 miliona KM: Najavljena investicija u fabriku slastica
Next Košarkaši Bosne i Hercegovine večeras protiv Belgije: Puna Skenderija je naša velika prednost

You might also like

SEHARA

Halida Hasić, posljednji potomak prvog graditelja sarajevskog Sebilja: Svaki put se napijem vode, čak i kada nisam žedna

Sarajevski sebilj, u užem historijskom dijelu, Baščaršiji, ubraja se među najprepoznatljive simbole grada. Prvi sebilj na ovom mjestu dao je izgraditi bosanski vezir Mehmed-paša Kukavica. Njegov potomak i dan-danas dolazi

ŽIVOT

Starac Izet Dedić brežuljkom i nabujalim potokom zaklonjen od civilizacije: Život uz koze i Sokrata

Izet je kozar, voćar, filozof i mudrac. Pročitao je nekoliko hiljada knjiga, najviše iz književnosti i filozofije. Vjeruje da je svaki posao dobar ako čovjeka rješava od makar tri zla:

ŽIVOT

Mehrudin Šabić iz Zvornika: Vrijedni mladić pola dana ljekar, pola dana čoban

Čuvajući ovce i uporedo se baveći poljoprivredom, Mehrudin je učio i na vrijeme, sa visokim ocjenama polagao ispite na fakultetu u Tuzli Nakon što završi posao ljekara u Domu zdravlja