Ahmed Sudi Bošnjak, važna ličnost iz historije Bosne i Hercegovine

Ahmed Sudi Bošnjak, važna ličnost iz historije Bosne i Hercegovine

 

Stručnjaci iz različitih domena orijentalne filologije te historije kulture i civilizacije iz Bosne i Hercegovine i inozemstva okupili su se danas u Sarajevu da bi naučnoj i stručnoj javnosti ukazali na značaj Ahmeda Sudija Bošnjaka, koji se ubraja u najznačajnije komentatore perzijskih klasika i arapskih gramatičkih djela u Osmanskom carstvu.

Viši naučni suradnik na Orijentalnom institutu u Sarajevu Aladin Husić istaknuo je novinarima da je razlog više za afirmaciju djela Ahmeda Sudija i u tome što se radi o čovjeku koji potječe s ovih prostora, iz mjesta Sudići u okolini Čajniča.

– To su važni razlozi zbog kojih treba afirmirati pozitivne vrijednosti iz prošlosti i prepoznavati ih na ovakav način, međunarodnim naučnim skupom – kazao je.

Ahmed Sudi Bošnjak pisao je na perzijskom jezika, a značaj i vrijednosti njegovog djela na ove prostore prenosili su stručnjaci koji su bili fokusirani na taj jezik i književnost.

– Imamo značajnih radova koji su nastajali proteklih decenija i na određeni način prezentirali Ahmeda Sudija i njegovo djelo. Ipak on je mnogo cjenjeniji i poznatiji na perzijskom govornom području i u književnosti nego kod nas. Postoji nešto što se zove jezička barijera i za očekivati je da ne može u tolikoj mjeri biti masovno zastupljen ali u užim naučnim krugovima, svakako da  – naglasio je Husić.

Docent na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Munir Drkić predaje perzijski jezik i književnost i kooautor je knjige “Ahmed Sudi Bošnjak – komentator perzijskih klasika”. Kaže da Ahmed Sudi Bošnjak spada u najznamenitije naučnike s prostora Bosne i Hercegovine u njenoj prošlosti, naročito u periodu Osmanskog carstva.

Njegova djela bila su, kaže, udžbenici perzijskog jezika diljem toga velikog carstva, prevođena su (tokom 19. stoljeća) na njemački i engleski jezik. Sudijevi komentari perzijskih klasičnih djela tri stoljeća su korišteni kao udžbenici perzijskog jezika diljem Osmanskog carstva, a nalaze se i među prvim štampanim knjigama u Turskoj.

– Jasno je da se radi o važnoj ličnosti iz historije Bosne i Hercegovine, naročito iz naučne oblasti – istaknuo je.

Međunarodni naučni skup “Ahmed Sudi Bošnjak” organizovali su Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, International Microfilm center Noor iz New Delhija i Fondacija Mulla Sadra iz Sarajeva.

U okviru tog događaja otvorena je izložbe “Djela Ahmeda Sudija Bošnjaka u rukopisnim zbirkama u BiH”, autora Osmana Lavića, a u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu bit će postavljena do kraja ovog mjeseca.

Previous Tešanj: Otvorena izložba „Između dvije imperije“
Next Prijetnja po sigurnost: Vođama "Noćnih vukova" zabranjen ulaz u Bosnu i Hercegovinu!

You might also like

HISTORIJA

Ali-beg Širi Hercegović: Pjesnik iz kuće Kosača na sultanovom dvoru

Kad je riječ o pjesnicima koji su svojim djelima ostavili značajan trag u osmanskoj historiji a koji su porijeklom iz Bosne, za nas je, svakako, najvažnije ime Ali-bega Širi Hercegovića,

KULTURA I UMJETNOST

Godišnjica smrti: Dr Safvet-beg Bašagić – Jedan od najeminentnijih Bošnjaka svoga vremena

Safvet-beg Bašagić je rođen 1870. godine u Nevesinju, u Bosni i Hercegovini. Mekteb je pohađao u Mostaru i Konjicu, gdje je proveo dio djetinjstva, kao i u Foči, Ljubuškom i

KNJIŽEVNOST

Muhamed Hajdarević : Pisati bosančicom bosanski, barem meni, vrhunac je akademskog nacionalnog ponosa !

  Bosančica je pismo Bosne koju su koristile sve tri naše religijske zajednice i ona je zajedničko dobro naroda Bosne i Hercegovine. Stoga, ovo pismo ima više prava, da tako