Ahmed Sudi Bošnjak, važna ličnost iz historije Bosne i Hercegovine

Ahmed Sudi Bošnjak, važna ličnost iz historije Bosne i Hercegovine

 

Stručnjaci iz različitih domena orijentalne filologije te historije kulture i civilizacije iz Bosne i Hercegovine i inozemstva okupili su se danas u Sarajevu da bi naučnoj i stručnoj javnosti ukazali na značaj Ahmeda Sudija Bošnjaka, koji se ubraja u najznačajnije komentatore perzijskih klasika i arapskih gramatičkih djela u Osmanskom carstvu.

Viši naučni suradnik na Orijentalnom institutu u Sarajevu Aladin Husić istaknuo je novinarima da je razlog više za afirmaciju djela Ahmeda Sudija i u tome što se radi o čovjeku koji potječe s ovih prostora, iz mjesta Sudići u okolini Čajniča.

– To su važni razlozi zbog kojih treba afirmirati pozitivne vrijednosti iz prošlosti i prepoznavati ih na ovakav način, međunarodnim naučnim skupom – kazao je.

Ahmed Sudi Bošnjak pisao je na perzijskom jezika, a značaj i vrijednosti njegovog djela na ove prostore prenosili su stručnjaci koji su bili fokusirani na taj jezik i književnost.

– Imamo značajnih radova koji su nastajali proteklih decenija i na određeni način prezentirali Ahmeda Sudija i njegovo djelo. Ipak on je mnogo cjenjeniji i poznatiji na perzijskom govornom području i u književnosti nego kod nas. Postoji nešto što se zove jezička barijera i za očekivati je da ne može u tolikoj mjeri biti masovno zastupljen ali u užim naučnim krugovima, svakako da  – naglasio je Husić.

Docent na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Munir Drkić predaje perzijski jezik i književnost i kooautor je knjige “Ahmed Sudi Bošnjak – komentator perzijskih klasika”. Kaže da Ahmed Sudi Bošnjak spada u najznamenitije naučnike s prostora Bosne i Hercegovine u njenoj prošlosti, naročito u periodu Osmanskog carstva.

Njegova djela bila su, kaže, udžbenici perzijskog jezika diljem toga velikog carstva, prevođena su (tokom 19. stoljeća) na njemački i engleski jezik. Sudijevi komentari perzijskih klasičnih djela tri stoljeća su korišteni kao udžbenici perzijskog jezika diljem Osmanskog carstva, a nalaze se i među prvim štampanim knjigama u Turskoj.

– Jasno je da se radi o važnoj ličnosti iz historije Bosne i Hercegovine, naročito iz naučne oblasti – istaknuo je.

Međunarodni naučni skup “Ahmed Sudi Bošnjak” organizovali su Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, International Microfilm center Noor iz New Delhija i Fondacija Mulla Sadra iz Sarajeva.

U okviru tog događaja otvorena je izložbe “Djela Ahmeda Sudija Bošnjaka u rukopisnim zbirkama u BiH”, autora Osmana Lavića, a u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu bit će postavljena do kraja ovog mjeseca.

Previous Tešanj: Otvorena izložba „Između dvije imperije“
Next Prijetnja po sigurnost: Vođama "Noćnih vukova" zabranjen ulaz u Bosnu i Hercegovinu!

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Oliver Frljić: “Multikulturalnost Bosne je odredila moj pogled na svijet”

Oliver Frljić je među najistaknutijim i najkontroverzniji pozorišni reditelj sa područja ex-Jugoslavije. Rođeni Travničanin je kao 16-godišnjak napustio Bosnu i Hercegovinu. Živi u Hrvatskoj. U Berlinu gostuje sa predstavom „Kletva“.

KNJIŽEVNOST

Promocija knjige o rušenju mostova u Brčkom

Riječ je o do sada neistraženom zločinu na Savskom mostu, koji se dogodio u rano jutro 30. aprila 1992. godine. Na most je dovučen automobil pun eksploziva. Dok je oko

KNJIŽEVNOST

Crkva bosanska podupirala je državnost Bosanskog kraljevstva

  Trilogija o srednjovjekovnoj bosanskoj državi donosi podatke o vjeri, uglednim porodicama, poveljama i drugim važnim događajima. Projekt “ispisivanja” historije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine vjerovatno je najvažniji i najsveobuhvatniji naučno-popularni izdavački projekt