Zagarantovan otkup uljarica u Bosni i Hercegovini, u planu aktivacija 500.000 ha neobrađenog zemljišta

Bosna i Hercegovina je bogata plodnim zemljištem pogodnim za uzgoj mnogih kultura, ali ima i oko 500.000 hektara neobrađenih parcela, koje bi mogle da se dovedu u obradivo stanje. Ako uzmemo u obzir i postojanje fabrika za preradu mnogih kultura i zagarantovan otkup tih sirovina, postavlja se pitanje dokle će se uvoziti ono što možemo i sami da proizvedemo.

Naime, najveći proizvođač jestivog ulja u Bosni i Hercegovini, Bimal, godišnje otkupi 120.000 tona uljarica, od toga 80.000 tona suncokreta, a naveći dio sirovina dolazi im iz Srbije, Hrvatske, Rumunije i Mađarske.

– Sirovine nam dolaze i iz Bosne i Hercegovine, ali i dalje u nedovoljnim količinama budući da su domaći proizvođači tek posljednjih godina započeli proizvodnju uljarica – kažu za eKapiju iz Bimala.

Dodaju da kompanija aktivno radi na osnaživanju poljoprivredne proizvodnje i jačanju domaće sirovinske baze, te da sa Institutom za razvoj i unapređenje poljoprivrede IRUP Brčko sarađuje na tome da 500.000 hektara neobrađenih površina u zemlji postane obradivo.

– Samo na ovaj način ispunjavamo preduslove da prednost damo domaćim poljoprivrednim proizvođačima. Bimal već ima oko 50 ugovora o organizaciji proizvodnje u periodu sjetve, te isto toliko ugovora o otkupu u periodu žetve uljarica na području Bosne i Hercegovine.

Dragan Jović, vlasnik firme Dado komerc iz Odžaka, jedan je od proizvođača uljarica za Bimal. Za eKapiju kaže da, za sada, uzgaja soju i uljanu repicu, kao i da razmišlja o uzgoju suncokreta.

– Isplati se ulagati u suncokret, dobro uspijeva na našem prostoru, a otkup je takođe zagarantovan kod Bimala. Ova kultura se dosta uzgaja u Hrvatskoj i Srbiji, dok je kod nas vrlo malo zastupljena.

Jović je u 2017. soju zasijao na 40 hektara, dok u ovoj godini planira da proširi uzgoj ove kulture. Uljanu repicu je prvi put zasijao prošle godine na 25 hektara.

– Prošla godina je bila sušna i bio je loš prinos soje, oko 2,1 tona po hektaru, dok je 2016. prinos bio veći od 4 tone. Otkupna cijena za soju je bila minimalna zagarantovana 63 feninga za kilogram, ali je Bimal podigao na 68 zbog jako loše godine i potražnje, dok je cijena za uljanu repicu bila 72 feninga.

Zarada od soje 600 KM po hektaru

Objašnjava da je zarada dobra kada je i godina dobra, odnosno kada im vremenske prilike idu na ruku.

– Ulaganja za uzgoj soje su oko 1.000 KM po hektaru. Prodali smo je za oko 1.400, tako da je zarada bila oko 400 KM po hektaru, ali je i godina bila jako loša. Da je bila bolja sigurno bismo više uložili, ali i zaradili dodatno oko 200 KM po hektaru.

Matematički prevedeno, ako je godina dobra zarada je oko 600 KM po hektaru. Ako uzmemo u obzir da je soja zasijana na 40 hektara, godišnje može da se zaradi oko 24.000 KM.

Ono što bi budući proizvođači soje trebalo da znaju, ističe naš sagovornik, je da je jako osjetljiva – treba je dobro zaštititi od korova i zemljište mora biti ravno. Dodaje da je uljana repica jednostavnija za uzgoj i da može da ide na gotovo sve vrste tla. Međutim, soja je jednostavnija za obradu.

– Razmišljam da nastavim uzgoj uljane repice, kao i da proširim površinu zasada, s obzirom na to da je potražnja sve veća iz godine u godinu, a samim tim raste i otkupna cijena.

Vlasnik Dado komerca ističe da Bimal pri otkupu kontroliše da li je soja GMO free, dok oni kada kupuju sjeme dobijaju sertifikat da je bez GMO.

Pomoć proizvođačima

Kako kažu za eKapiju iz Bimala, postoji i potreba i mogućnost za većim otkupom sirovina. Da bi osnažili poljoprivrednike i postakli ih na zasađivanje uljarica 2016. godine potpisali su ugovor o strateškoj saradnji sa Institutom za razvoj i unapređenje poljoprivredne proizvodnje IRUP Brčko.

– Na ovaj način IRUP za potrebe Bimala koordiniše potpisivanje ugovora sa poljoprivrednim proizvođačima. Takođe, kao savjetodavna i stručna ustanova IRUP pregovara sa bankama o povoljnim namjenskim kreditima za nabavku repromaterijala za sjetvu, posreduje između sjemenarskih, zaštitarskih kuća i poljoprivrednih proizvođača, a sve u cilju što boljeg rezultata sjetve.

Ističu da je oživljavanje poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini jedan od glavnih zajedničkih ciljeva IRUP-a i kompanije Bimal, koji će dugoročno dovesti do povećanja zasijanih površina, te otklanjanju zavisnosti sektora proizvodnje od uvoza sirovine.

– Samim tim i poljoprivrednici imaju pouzdanog partnera i mjesto gdje prije svega mogu da izlože i razmijene svoja iskustva sa terena, te da dobiju prvovremene i tačne informacije o svim aspektima proizvodnje uljarica, ali i uopšteno o poljoprivrednoj proizvodnji.

Prva proizvodnja suncokreta u Brčko distriktu

Zahvaljujući saradnji Bimala i IRUP-a u Donjoj Skakavi je uspostavljena prva ugovorena proizvodnja suncokreta.

– Na ovaj način mi smo pomogli da se promoviše poljoprivredni potencijal Brčkog, te smo pokazali da je i uzgoj suncokreta jednako ostvariv za naše poljoprivrednike. U narednom periodu, uz naša zalaganja, nastaviće se i ugovaranje poljoprivredne proizvodnje, od čega vjerujemo i proizvodnja suncokreta – kažu iz Bimala.

Uzgoj uljarica u Bosni i Hercegovini svakako je isplativ – tržište postoji i otkup je zagarantovan. Ove kulture ne zahtjevaju posebne tretmane u proizvodnji i uspjevaju na skoro svim tipovima tla. Primjena im je višestruka – koriste se kao sirovine za preradu u ljudsku i životinjsku hranu, u farmaceutskoj i hemijskoj proizvodnji, kao i za biogoriva.