Stećci u Banovići Selu kod Banovića

Stećci u Banovići Selu kod Banovića

 

Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika 2005. godine, proglasila je „Historijski spomenik – Stećci u Banovići Selu kod Banovića“, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Nacionalni spomenik čine dva stećka koja se nalaze u naselju Banovići Selo, općina Banovići. Udaljeni su oko 7,5 km od središta grada Banovića, prema zapadu.

Okolina Banavića u srednjem vijeku je pripadala župi Dremešin (Drametin). Od druge polovine 15. stoljeća je to nahija Drametin u Zvorničkom sandžaku. Od druge polovine 16. stoljeća pripada kadiluku Tuzla. Zapravo, današnje naselje Banovići Selo je od srednjeg vijeka nosilo naziv samo Banovići. Iza II svjetskog rata formirano je urbano središte te dobilo naziv Banovići a stari Banovići su dobili naziv Banovići Selo.

Stećci se nalaze pored puta na uzvišenju u danas aktivnom mezarju, pored spomenika iz Drugog svjetskog rata i šehidskog spomen-obilježja iz posljednjeg rata 1992-1995. godine.

“Stećak Božićka Banovića” je po obliku sljemenjak sa postoljem. Dimenzije postolja su 2,20 x 1,00 x 0,20 m, a sljemenjaka 1,81 x 0,75 x 0,67 m. Kvalitetno je obrađen. Orijentiran je u smjeru zapad – istok. Ukrašen je i ima natpis. Ukrasni motivi su tordirana vrpca na rubovima i dvostruka spirala sa rozetom na istočnoj čeonoj strani. Na bočnoj strani je natpis u pet redova, na bosanskoj ćirilici. Transkripcija natpisa glasi: Ovdje leži Božićko Banović, na svojoj plemenitoj zemlji i na Dramešini, a postaviše (stećak) Hlapac i ja Bogdan i ja Rajko s braćom. Natpis je dobro očuvan i čitljiv. Ovo je zasada najstariji, srednjovjekovni izvor u kome se spominje župa Dramešina.

Drugi stećak je udaljen 2 m od prethodnog. Po obliku je također sljemenjak sa postoljem, nešto manjih dimenzija postolja: 1,70 x 0,65 x 0, 17 m, i sljemenjaka: 1,50 x 0,52 x 0,37 m. Ukrasni motivi su isti – tordirana vrpca na rubovima i dvostruke spirale sa rozetom na obje čeone strane. Na bočnim stranama nema nikakvih ukrasa. Sjeverna strana stećka je oštećena.

Na ovu lokaciju stećci su preneseni sa svoga izvornog mjesta radi eksploatacije Rudnika mrkog uglja Banovići.

Prije par godina mještani sela Banovići su uredili lokalitet sa stećcima, te napravili nadstrešnicu.

Projekat „Predstavljanja i afirmacije nacionalnih spomenika Tuzlanskog kantona u elektronskim i drugim aktuelnim medijima“, tokom 2018. godine, izvodi Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, uz saglasnost i podršku nadležnog Ministarstva za kulturu, sport i mlade TK.

Previous Kako je Lejla upoznala svoju majku u Bosni koja je bila žrtva silovanja tokom agresije
Next Promovisan bibliotečki časopis NUB BiH "Bosniaca"

You might also like

NASLIJEĐE

Topovi iz Krajine krase stare bosanske gradove

Piše: Mirza Sadiković Bosanska krajina je odvajkada bila čuvena po dobrim kovačima. Gotovo da nije bilo naselja, a da u njemu nije bilo barem jednog majstora. Danas je, pak, u

NASLIJEĐE

Džamija u Petnjici – čuvar preko 500 unikatnih ćilima

  Za ovu džamiju važi vjerovanje da njene temelje čuvaju meleci-anđeli koji svoje vjernike, kao i njihove porodice štite od svih nedaća. Zato ova bogomolja u Petnjici nikada nije stradala,

KULTURA I UMJETNOST

Muzej istočne Bosne: Izloženi eksponati koji govore o prošlosti Tuzle

  U povodu obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine i 70 godina postojanja Muzeja istočne Bosne, danas je u ovoj instituciji kulture otvorena izložba pod nazivom “Tuzla u muzejskim zbirkama”.