Rukupisi Ahmeda Sudija iz bosanskih zbirki izloženi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci

Rukupisi Ahmeda Sudija iz bosanskih zbirki izloženi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci

 

U auli Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu do 31. marta postavljena je izložba nazvana “Djelo Ahmeda Sudija Bošnjaka u rukopisnim zbirkama u BiH”, koju je priredio Osman Lavić.

On kaže da se radi o rukopisima koji se čuvaju u bh. rukopisnim zbirkama. Najviše ih je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, dva su u Nacionalnoj biblioteci Bosne i Hercegovine, te po jedan u Bošnjačkom institutu i Arhivu Grada Sarajeva.

– Radi se o temeljnim, ključnim djelima Ahmeda Sudija Bošnjaka koje je pisao na turskom jeziku, a ustvari predstavljaju komentare perzijske književnosti Sadijevog “Đulistana” i “Bustana”, Hafizovog “Divana”, Rumijeve “Mesnevije”“ i dvije gramatike – ističe Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke.

Pojašnjava da su ti rukopisi u Gazi Husrev-begovu biblioteku dospjeli iz različitih mjesta u Bosni i Hercegovini (Mostar, Foča, Travnik) što svjedoči da su bili korišteni (izučavani) kao udžbeničko štivo u odgojno-obrazovnim institucijama BiH za vrijeme osmanske uprave.

– Interesantno je napomenuti da je Ahmed Sudi Bošnjak živio i djela pisao u Istanbulu, a njegova djela su došla ovdje. Istim putem kojim je on otišao prema istoku u cilju obrazovanja i karijere, vraćala su se i njegova djela ovdje, što dokazuje da BiH (Bosna u to vrijeme) u kulturnom i obrazovnom pogledu nije bila provincija, bila je u punopravnom statusu. U njenim obrazovnim institucijama (medrese i drugo) izučavala se literatura identična onoj koja se izučavala u drugim svjetskim centrima – kazao je.

Lavić ističe da su mnoga od tih djela prepisana u Bosni i Hercegovini, što je još jedno svjedočanstvo da je postojala potreba za tim rukopisima.

– Jedan od najstarijih prijepisa “Bustana” nalazi se u našim bibliotekama. Prepisan je osam godina prije Sudijeve smrti ili neposredno nakon što je to napisao, a jedan primjerak uvakufio je njegov učenik Derviš paša Bajezidagić za svoju džamiju i medresu u Mostaru – kazao je.

Istaknuo je Lavić i zabilješku (na jednom od rukopisa u okviru ove izložbene postavke) da je namijenjen svim zaljubljenicima perzijske književnosti, a na čuvanje povjeren bibliotekaru Memi Šah-begove biblioteke u Foči 1619. godine. To je, kaže, 20 godina nakon Sudijeve smrti.

Ahmed Sudi Bošnjak ubraja se u najznačajnije komentatore perzijskih klasika i arapskih gramatičkih djela u Osmanskom carstvu, a radi se o čovjeku koji potječe s naših prostora (iz mjesta Sudići u okolini Čajniča). Sudijevi komentari perzijskih klasičnih djela tri stoljeća su korišteni kao udžbenici perzijskog jezika diljem Osmanskog carstva, a nalaze se i među prvim štampanim knjigama u Turskoj.

Izložba rukopisa Ahmeda Sudija Bošnjaka koji se čuvaju u bosanskohercegovačkim rukopisnim zbirkama postavljena je kao uvodni dio međunarodnog naučnog skupa o njegovom životu i djelu, održanog ranije ove sedmice u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Previous Samir Bečić, svjetski priznati Bosanac koji pomjera fitness granice
Next Upješna povratnička priča automehaničara Edina Ćosića iz Bijeljine

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Umjetnici na Kušlatu (Foto)

Posjetom i druženjem u prelijepom i inspirativnom ambijentu na Kušlatu likovnih umjetnika i novinara okončana je manifestacija „Kušlat 2017.“ Ova posjeta je organizirana u sklopu trajanja kolonije „Klik Džafići 2017“,

NASLIJEĐE

Tanović: Islamska umjetnost u Evropi prisutna je i prepoznatljiva

Pisati knjigu o islamskom graditeljskom naslijeđu u Evropi izuzetno je zahtjevno i izazovno, kaže autor knjige Islamsko kulturno naslijeđe u Evropi Adis Tanović, priznajući kako je za potrebe knjige obišao

NAŠI LJUDI

Popularni Bosanac glumi u devetom nastavku “Brzi i žestoki”

Erko Jun kojeg na Facebooku prati 4,4 miliona fanova, dok ih na Instagramu ima preko milion, najpopularniji je Bosanac na društvenim mrežama Fitness model i bodybuilder Ermin Junuzović poznatiji kao