Decenija Art kuće sevdaha: Nominacija sevdalinke za listu UNESCO-a najvažniji zadatak

Decenija Art kuće sevdaha: Nominacija sevdalinke za listu UNESCO-a najvažniji zadatak

 

 Bosanskohercegovačka narodna pjesma – sevdalinka u posljednjih deset godina dobila je mjesto koje zaslužuje zahvaljujući Art kući sevdaha, a kao vrhunac toga bilo bi i njeno uvrštavanje na listu nematerijalne baštine UNESCO-a načemu se uveliko radi.

Inicijativu za obnovu Velikih daira, gdje je smještena Art kuća sevdaha pokrenulo je Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo i možda niko nije ni slutio da će taj objekat za svojih deset godina postojanja napraviti ogromne stvari kada je u pitanju očuvanje i njegovanje svega onog što se veže za sevdah i sevdalinku.

“Naravno da smo zadovoljni. Obilježavamo deset godina Art kuće sevdaha kao samoodrživog projekta. Ne finansiramo se iz budžeta, nismo nikome dužni. Pokrenuli smo mnogo stvari. Projekat koji smo pokrenuli, Art kuća sevdaha kao odredište i kao put se razvija u četiri paralelna pravca. I ono što je veoma zanimljivo, svi pravci se razvijaju i rastu”, kaže u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Armis Mašić, predsjednik Skupštine udruženja ”Promokultura”.

Decenija Art kuće sevdaha: Nominacija sevdalinke za listu UNESCO-a najvažniji zadatak

Jedan od najznačajnijih pravaca su im interaktivne radionice za učenike osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo kroz koje je prošlo 7.640 učenika.

“To je impozantan broj. Također, uspostavljeni su kulturološki mostovi sa zemljama regiona, sa sličnim institucijama iz susjednih zemalja. Prvenstveno sa institutima za etnomuzikologiju, odsjecima za etnomuzikologiju napravljena je saradnja. Mi smo predstavili Art kuću sevdaha kod njih, oni bili naši gosti, razmijenili smo iskustva. Imat ćemo i goste na desetoj jubilarnoj godišnjici u maju iz bošnjačkih zajednica iz Hrvatske, Makedonije i Srbije”, kaže Mašić.

– Muzejski prostor podsjećanje na velikane –

Arhiviranje i skupljanje istorijske građe, jedan je od također važnih projekata u okviru Art kuće sevdaha.

“To je za ovih deset godina postala jedna impozantna arhiva koju treba sada digitalizirati. To je jedan od novih projekata koji pokrećem. Tražimo sredstva za to da sve stavimo u digitalnu formu. Putem digitalne forme želimo predstaviti i ljude koji su zaslužili da budu u ovoj kući, ali nažalost zbog skučenosti prostora nisu svi mogli da dobiju svoje mjesto. Ali, eto u toj digitalnoj formi se sve to može prevazići da svi oni koji zaslužuju da budu u Art kući sevdaha dobiju svoje mjesto”, poručio je Mašić.

U muzeju, u 11 soba predstavljeno je 37 najznačajnijih izvođača sevdalinki i tekstopisaca, njihove ploče, instrumenti, tradicionalne nošnje, priznanja, predmeti koji su im pripadali… U Art kući sevdaha s ponosom ukazuju brojne predmete i sadržaje kao dio legata Instituta sevdaha “Omer Pobrić”, kao i biblioteku, CD shop…

Prolazeći kroz sobe, posjetilac na najbolji način stiče dojam o velikanima koji su ostavili neizbrisiv trag u sevdahu. A, oni se nižu redom: Ismet Alajbegović-Šerbo, Ljubica i Spasoje Berak, Avdo Buzar, Zehra Deović, Zora Dubljević, Zekerijah Đezić, Vehid Gunić, Zaim Imamović, Safet Isović, Rade Jovanović, Safet Kafedžić, Mehmed Kenović, Husein Kurtagić, Nada Mamula, Muhamed Mešanović-Hamić, Muhamed Mujkanović, Hanka Paldum, Edin Pandur-Edo, Selver Pašić, Jozo Penava, Jovica Petković, Omer Pobrić, Himzo Polovina, Meho Puzić, Nedžad Salković, Beba Selimović, Mostar Sevdah Reunion, Mustafa Šantić, Salem Trebo, Mehmed Varešanović-Meho, Emina Zečaj, Arif Alajbegović, Subhija Šehović, Sejo Pitić, Bahrija Hadžialić i Azemina Grbić.

Mnoštvo je još onih koji bi trebali da se nađu na zidovima muzeja, ali prostora više nema. Ali, Nedeljko Bilkić, Ferid Avdić, Zekija Čuturić, Ksenija Cicvarić… i brojni drugi neće niti smiju, kažu u Art kući sevdaha, biti zaboravljeni.

“Pokrećemo, odnosno pokrenuli smo Sevdah internet radio gdje se 24 sata emituje sevdalinka. Dešavanja uživo se prenose iz Art kuće sevdaha. Uvezane su bošnjačke zajednice iz zemalja regiona, pa i Evrope. Sve ono što se radi, što je bitno za sevdah, što se radi na očuvanju sevdalinke i što se događa bilo gdje u našem okruženju bit će emitovano putem tog radija i slušaoci će moći da čuju. Također će moći putem radija dati i sugestije kao i one stvari koje mi nemamo, a oni imaju. To je prilika da razmjenjujemo iskustva, da nam pomognu, da upotpune našu arhivu”, ističe Mašić.

– Vrsni interpretatori prvi put zapjevali u Art kući sevdaha-

Ovdje s ponosom ističu deset jubilarnih godina, stvarno uspješnih godina Art kuće sevdaha.

“Art kuća sevdaha je postala prepoznatljiv brend u svijetu. Postaje već nezaobilazno mjesto za tursite, da posjete Art kuću sevdaha. Tako da nam to daje satisfakciju, prije svega, za ono što smo do sada radili, jer stvarno se vide rezultati tog rada. A, druga stvar, daje nam podstrek za budućnost”, ističe Mašić.

Navodi da se ne smiju zaboraviti sve one večeri sevdaha koje su organizovali u proteklom periodu i pružili mogućnost i mladim i neafirmisanim umjetnicima da pokažu šta to oni rade i kako pjevaju, kako donose sevdalinku ili kako sviraju.

“Sada već postoji jedna, hajde malo neskroman da budem, plejada izvođača od najmanjih do najstarijih koji su pa i prvi put zapjevali u Art kući sevdaha. Božo Vrećo je prvi put zapjevao u Art kući sevdaha, pa tu su Edo Jahić, Ibro Bublin, Alma Subašić, Nejra Brka iz Tešnja, koja je sada u Njemačkoj gdje pravi karijeru na sevdalinci. Tako da je to stvarno ono što nama daje i krila za dalji rad, ali i satisfakciju za dosadašnji rad, da smo uspjeli, prije svega, da nekako otrgnemo sevdalinku iz onog, neću reći mrtvila, ali je bila možda zapostavljena i potisnuta je malo bila ustranu. Otrgli smo je i vratili na mjesto koje zaslužuje u našem društvu. A, pokrenuta je inicijativa za uvrštavanje sevdalnike na nematerijalnu listu svjetske baštine UNESCO-a”, ističe Mašić.

Afirmisali su, navodi, mlade ljude, animirali ih da se zainteresuju da interpretiraju sevdalinku kako su je donosili nekada naši velikani koji su nam ostavili u amanet sve ovo da čuvamo, da njegujemo i da prezentiramo.

“A, onda s ponosom kažemo da smo uspjeli kroz sve to što smo uradili. Pa, evo, sada da se i sklonimo neko će nastaviti i to će živjeti. To je ono što daje nam podstrek za dalje, daje nam elan da idemo dalje, radimo, čuvamo, prezentiramo i njegujemo sevdalniku”, poručuje Mašić.

Previous Neum spremno dočekuje ljetnu sezonu (VIDEO)
Next OTVORENA IZLOŽBA „SREDNJOVJEKOVNE POVELJE I PEČATI BOSANSKIH VLADARA I VLASTELE“

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Bogato historijsko i prirodno područje u selu Gorani kod Konjica (Foto)

Nacionalni spomenik čine: nekropole sa stećcima na lokalitetima Velije, Šarčevina, Klokotje i Trnovnik, muslimansko groblje, te mjesto i ostaci džamije (Hadži-Šahmanova džamija) u Goranima. U podnožju brda Hum i Ilina

NAŠI DANI

Na Baščaršiji postavljen stub javne rasvjete iz 1895. godine (Foto)

Na Baščaršijskom trgu ponovo je postavljen stub prve električne javne rasvjete u Sarajevu koja je zvanično puštena u rad 1. maja, 1895. godine. Prema zvaničnim podacima, ne samo da je

NASLIJEĐE

AMERIČKI FIZIČAR TVRDI: Piramide u Visokom trenutno su najvažniji arheološki poduhvat na Planeti

Ugledni američki fizičar doktor Paul LaViolette priredio je članak o otkriću bosanskih piramida, a koji je u svom martovskom izdanju objavio popularni magazin Nexus iz Australije. Članak “Nova otkrića iz