OTVORENA IZLOŽBA „SREDNJOVJEKOVNE POVELJE I PEČATI BOSANSKIH VLADARA I VLASTELE“

OTVORENA IZLOŽBA „SREDNJOVJEKOVNE POVELJE I PEČATI BOSANSKIH VLADARA I VLASTELE“

 

„Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele“ autora Jasmina Mandžukića, kustosa Muzeja Tešanj.

Na izložbi je prikazano 15 panoa sa srednjovjekovnim poveljama i 15 replika reprezentativnih pečata bosanskih vladara i vlastele. Predstavljene povelje i pečati nastajali su u periodu 1189 -1461. godina i obuhvataju kompletan period postojanja srednjovjekovne Bosne. Nažalost, velika većina izložene građe danas se ne nalazi u Bosni i Hercegovini, a najveći dio potiče iz Državnog arhiva iz Dubrovnika.

Na otvorenju izložbe prisutnima su se obratili direktor Muzeja Tešanj te Jasmin Mandžukić, autor izložbe. Uz izložbu je štampan i prigodni katalog sa teksom prof. dr. Emira O. Filipovića, a dočaran je i ambijent jedne srednjovjekovne pisarnice.

Svi posjetioci Starog grada Tešanj imat će priliku vidjeti izložbu „Povelja i pečata“ do sredine juna, a nakon toga izložba seli u Zemaljski muzej u Sarajevo te samostan Duha svetoga u Fojnici.

Previous Decenija Art kuće sevdaha: Nominacija sevdalinke za listu UNESCO-a najvažniji zadatak
Next Glavni grad Bosne i Hercegovine istovremeno preplavljen turistima i migrantima

You might also like

NASLIJEĐE

Predstavljen katalog “Avlije i bašče Svrzine kuće”

  Katalog ‘Avlije i bašče Svrzine kuće’, autora Mustafe Arslanovića, predstavljen je danas u Svrzinoj kući u Sarajevu. Radi se o fotomonografiji koja svjedoči o kulturi stanovanja bošnjačkih gradskih porodica

KNJIŽEVNOST

TESTAMENT KRALJICE KATARINE, MIT ILI STVARNOST?

Povod eseju je šesto izdanje historijskog romana Ibrahima Kajana Katarina kraljica bosanska, kojim je autor na književni način ponovo aktualizirao pravnu problematiku mogućeg nasljeđivanja kraljevine Bosne. Osnovna motivacija pisanja ovog

HISTORIJA

Zvečan na sjeveru Kosova; nekada je bio istočna bosanska granica

  Naš historičar Mustafa Imamović o osmanskom osvajanju Bosne spominje Zvečan, kao istočnu bosansku granicu, a navodi i primjere saradnje najistaknutijih bosanskih velikaša (Sandalja , Hrvoja Vukčića, Pavloviće) sa Osmanlijama…