Džamija Ali-bega Kapetanovića: Svjedok opstanka Bošnjaka u zapadnoj Hercegovini

Džamija Ali-bega Kapetanovića: Svjedok opstanka Bošnjaka u zapadnoj Hercegovini

 

Uprkos miniranju u ratu u Bosni i Hercegovini 1993. godine i činjenici da je više od decenije bila bez krova, džamija Ali-bega Kapetanovića je ipak ostala i opstala više od jednog i po vijeka kao svjedok prisustva Bošnjaka-muslimana na prostorima zapadne Hercegovine.

A, džamija Ali-bega Kapetanovića je smještena na prostoru specifikuma. Samo jedna od posebnosti te džamije je što je ona najzapadnija u tom dijelu Bosne i Hercegovine, zapadne Hercegovine, prema Hrvatskoj, i što se nalazi u mjestu Vitina, udaljenom desetak kilometara od Ljubuškog, posljednjem naselju u kojem i sada žive u manjem broju Bošnjaci-muslimani kao domicilno stanovništvo.

Hadži Šemso ef. Germić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Ljubuški, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kaže kako se među posebnostima džamije Ali-bega Kapetanovića ističu još dva detalja.

“To je zbog njene posebne arhitektonske gradnje, što naglašavaju i arhitekti, ljudi koji se bolje razumiju u te stvari i posebnosti njene munare koja se nalazi u dvorištu sa kamenim stepenicama kao i šerefom ozidanim kamenom u dvorištu”, navode efendija Germić.

I, doista, malo gdje se može vidjeti munara kao što je u džamiji Ali-bega Kapetanovića u Vitini. Kamena munara sagrađena je oko pet metara sjeverno od sofa. Do ulaza u nju vodi od zemlje 13 kamenih stepenica. Munara ima ulaz i pet prozorčića.

“To je jedna od tih posebnosti džamije Ali-bega Kapetanovića. A, druga jeste što se kompletan ovaj prostor od Mostara, desnog dijela rijeke Neretve naziva Bekija, a to je zaostatak od Imotskog kadiluka. U vremenu povlačenja Osmanskog dijela carstva sa prostora Krajine u Hrvatskoj, sjedište kadiluka je bilo smješteno u Ljubuški. Tako je Ljubuški bio, administrativno, sudsko i svako drugo središte zapadnog dijela Hercegovine. Da paradoks bude veći, Ljubuški je tada bio jedini grad u zapadnoj Hercegovini, a tek sada treba da ponovo dobije taj status, iako je to, eto, bio već prije stoljeće i prije toga, i to opet na ovu posebnost kulturno-istorijskog naslijeđa”, kaže efendija Germić.

Džamiju u Vitini izgradio je Ali-beg Kapetanović, sin posljednjeg ljubuškog kapetana Sulejman-bega, između 1856. i 1858. godine. Džamija je oštećena u ratu 1993. godine, a obnovljena 2010. godine uz pomoć ambasada Njemačke, Katara i Turske.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je na sjednici od 4. do 11. septembra 2006. godine graditeljsku cjelinu džamije Ali-bega Kapetanovića proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

“Svakako jedna od tih posebnosti džamije je i da je prvi put nakon što je porušena, vratilo se, odnosno došlo je vrijeme da se ta džamija obnovi. Kad god se desilo da je negdje džamija ili bošnjačko-muslimansko stanovništvo pomjereno se tog prostora, uglavnom su zatirani tragovi njihovog postojanja, njihove egzistencije. Upravo iz tog razloga bih istakao posebnost džamije Ali-bega Kapetanovića, što je ona nakon rata i njenog minaranja 1993. s namjerom da se zatru tragovi postojanja i egzistiranja Bošnjaka-muslimana na tom prostoru, obnovljena. Uspjeli smo da je obnovimo, tako da je i to jedna od tih posebnosti te džamije”, navodi ef. Germić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Ljubuški, koji je posebnu zahvalnost odao ekipi Anadolu Agency za poklanjanje pažnje za ta periferna područja Bosne i Hercegovine.

A, sa tih prostora, iz Vitine, vode porijeklo, kaže ef. Germić, mnogi poznati bošnjački i politički i humanitarni radnici. Pored same džamije, između ostalog, nalazi se i kuća Mehmed-bega Kapatenovića Ljubušaka. On se bavio književnim radom, a 1891. godine pokrenuo je list “Bošnjak”, a u dva navrata je bio i gradonačelnik Sarajeva.

Vitina je, naglašava efendija Germić, prelijepo mjesto sa izvorom rijeke Vrioštice s desne strane, iznad džamije Ali-bega Kapetanovića. Tu je i sada u ruševnom stanju, čuveni i poznati dvorac Kapetanovića, koji se nalazio na samom ulazu u Vitinu.

Previous Tvrđave iznad Priboja čuvaju tajne starih vremena
Next Ljekoviti proizvodi iz Bihaća za Emirate

You might also like

NASLIJEĐE

KNJIGA: Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike

Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu izdao je još jednu vrijednu knjigu… Bosanska pismenost na kamenu predstavlja jedinstven i originalan jezički izraz nastao u srednjem vijeku. Počevši od Humačke ploče

NASLIJEĐE

Historijsko blago iz Bosne i Hercegovine rasuto po cijelom svijetu

Prema raspoloživim podacima historijsko blago koje je na ovaj ili onaj način otuđeno iz Bosne i Hercegovine danas se nalazi rasuto po cijelom svijetu, a tamo se našlo na razne

NASLIJEĐE

OTVORENA IZLOŽBA „SREDNJOVJEKOVNE POVELJE I PEČATI BOSANSKIH VLADARA I VLASTELE“

  „Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele“ autora Jasmina Mandžukića, kustosa Muzeja Tešanj. Na izložbi je prikazano 15 panoa sa srednjovjekovnim poveljama i 15 replika reprezentativnih pečata bosanskih