U prvom krvartalu 2018. godine Tešanj izvezao 365 miliona KM

U prvom krvartalu 2018. godine Tešanj izvezao 365 miliona KM

 

“Njegovanje rada i radne kulture čini 70 posto uspjeha Tešnja. Druga stvar je da ovdje privrednici znaju odabrati partnere i nije ih stid pitati s kim rade”, ovako komentariše uspjeh poslovno najperspektivnije lokalne zajednice u Federaciji BiH, Senad Brka, predsjednik Udruženja privrednika «Biznis centar» Jelah-Tešanj.

Pogodnosti koje se nude u ovoj lokalnoj zajednici su odavno spoznali brojni domaći i strani investitori.

Broj zaposlenih konstantno se povećava, a pored ambijenta koji je rezultat javno-privatnog partnerstva svemu pogoduje i tešanjski privredni sajam.

Uprvom kvartalu 2018. godine Carinska ispostava Tešanj je obradila oko 17.000 deklaracija, od kojih je preko 10.000 izvoznih, a oko 7.000 uvoznih. Finansijski to izgleda ovako: u prva tri mjeseca 2018. godine preko CI Tešanj je uvezeno 185,5 miliona, a izvezeno duplo više, oko 365 miliona.

Rast izvoza

Brka napominje da se ovi rezultati ne odnose isključivo na Tešanj nego i na sve općine koje gravitiraiju ovoj CI. Ipak, ističe on, bilans na nivou Bosne i Hercegovine je i dalje negativan.

“Iako imamo rast izvoza oko 17 posto, iako je vidan napredak u zadnjih nekoliko godina, još uvijek ima puno posla kako bi se postigao pozitivan bilans izvoza”, ističe on.

Napominje da privrednicima treba stručna i obrazovana radna snaga koja će ostati u BiH. “Treću godinu mi ponavljamo problem ljudskog resursa i volio bih da mladi idu u inostranstvo da se obrazuju, ali da se vrate u BiH i da rade kao u Njemačkoj“, ističe Brka za portal Akta.ba.

Također, dodaje, privrednicima treba brža prohodnost proizvoda preko granice, kao i finansijske institucije koje ih mogu podržati u novim investicijama. Također, treba im bolja transportna infrastruktura, te javna administracija sa kojom mogu imati kontinuiran dijalog.

“Privrednici trebaju javni sektor koji prati kretanja na lokalnom i globalnom tržištu i brzo reaguje kako bi se podržalo uspješno poslovanje firmi i privukle nove domaće i strane investicije. U tome je Tešanj dobar primjer jer imamo izuzetnu saradnju sa Općinom, imamo stalan konstantan pozitivan dijalog, imamo direktan kontakt sa svima onima koji rješavaju naše probleme ali ipak, trudimo se te probleme rješavati institucionalno”, ističe on.

S druge strane, dodaje, problem je općeg poslovnog ambijenta koji vlada u BiH na čijem se unapređenju mora raditi.

“Mi kao Udruženje koje broji 220 firmi zaista radimo puno na tome. Zalaganjem svojih članica nastojimo da svake godine privučemo veliki broj privrednika i posjetilaca na sajmu, a sam program proširimo sa novim sadržajima, uvrstimo aktuelne teme i odaberemo kompetentne paneliste i govornike”, naglašava Brka.

 

(Akta/MiruhBosne)
Previous U Sandžaku obilježen Dan bošnjačke nacionalne zastave
Next Bosanskohercegovački karatista Ivan Klepić postao prvak Evrope!

You might also like

NAŠI DANI

Građani Bosne i Hercegovine za godinu “popili” 96 miliona KM kahve

Iako većina bh. građana dnevno uživa u nekoliko šoljica kafe, rijetko ko poznaje put zrna kafe koja iz dalekih zemalja preko posrednika završavaju u tržnim centrima. S obzirom na to

MADE IN BOSNIA-387

Bosanska firma proizvodi uređaje za prečišćavanje voda; Posla u Bosni i Hercegovini ima i previše

Velikokladuška firma Regeneracija, koja se bavi proizvodnjom poliesterskih proizvoda za prečišćavanje voda, 100 posto je domaće preduzeće i sve što proizvede, proda u Bosni i Hercegovini. Približavanjem Bosne i Hercegovine

BH RAZGLEDNICA

Banane i lavanda iz tuzlanskog vrta (Video)

Banane se uzgajaju u Tuzli. Čak i uspijevaju – u bašti Almira Alibegovića. Kaže da uz upornost ništa nije nemoguće, pa ni to da on iz Tuzle rasadom snabdijeva uzgajivače