U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine otvoren History Fest

U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine otvoren History Fest

 

Ovogodišnji History Fest, koji se održava od 31. maja do 3. juna, otvoren je večeras u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Organizator Festa je Udruženje za modernu historiju, a suorganizatori: Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, Forum ZFD u BiH, Lehrstuhl fur Sudosteuropaische Geschichte Universitat Humboldt zu Berlin i University Press Sarajevo.

Manifestacija je otvorena okruglim stolom o Berlinskom kongresu (1878.) budući da se 140. godišnjica tog događaja navršava upravo ove godine.

Moderirao je predsjednik Udruženja za modernu historiju Sarajevo Husnija Kamberović, a deset panelista, među njima Boro Bronza (BiH), Hannes Grandits (Njemačka) i Edin Radušić (BiH), govorili su između ostalog o pokušaju Berlinskog kongresa da riješi tzv. istočno pitanje odnosno sudbinu Osmanskog carstva, kao i rezultiranju tog povijesnog događaja novom kartom Evrope.

History Fest je ove godine, osim povijesnom Berlinskom kongresu, posvećen i stogodišnjici završetka Prvog svjetskog rata i stvaranju prve jugoslovenske države (1918.), 70. godišnjici od raskida Jugoslavije i Sovjetskog saveza (1948.) te pedesetogodišnjici studentske pobune u Jugoslaviji (1968.).

“Svi ti događaji desili su se tako daleko, ali njihove posljedice čine se tako bliskim u našim današnjim životima. Stoga smo ovogodišnjim programom nastojali približiti te davne događaje iz povijesti i raspravama o njima barem malo ćemo pokušati objasniti povijesne kontekste u kojima su se odvijali. Želimo vidjeti koja povijesna iskustva imamo iz odluka Berlinskog kongresa te koliko su principi uspostavljeni 1878. bili važni za jačanje nacionalnih država na Balkanu i koliko je to bilo važno u historijskom razvoju 20. stoljeća”, naveli su između ostalog organizatori History Festa.

Njihova namjera je također pokazati šta je značila Jugoslavija stvorena na koncu Prvog svjetskog rata, kako se današnje generacije sjećaju Jugoslavije i kako se revidira jugoslovenska prošlost.

Konačno, žele pokazati koji je smisao sudbonosnih odluka iz 1948. godine kada se Jugoslavija oduprla sovjetskom uticaju te koliko je bio važan studentski pokret iz 1968. u Jugoslaviji u kontekstu širih društvenih procesa šezdesetih godina proteklog stoljeća.

Sve te teme su i dio međunarodnog projekta “Das Jubiliaumsjahr 2018 in der historichen und gesellschaftlichen Debatte”, koji se realizira na Univerzitetu Humboldt u Berlinu, a okuplja i naučnike s univerziteta u Beogradu, Sarajevu, Puli, Kopru i Skoplju.

Poseban dio ovogodišnjeg History Festa činit će najavljena doktorska radionica pod nazivom “Jugoslavija kao naučni problem na doktorskim studijama”. Najavljeni učesnici su doktoranti iz mnogih zemalja svijeta, od Kine do Bosne i Hercegovine, koji na univerzitetima u Berlinu, Minhenu, Gratzu, Regensburgu, Ljubljani, Zagrebu, Bogradu, Sarajevu, Nikšiću, pišu disertacije o historiji Jugoslavije. Osnovni smisao radionice je vidjeti na koji način se danas pišu doktorati iz te oblasti.

Ovogodišnji Histroy Fest je pripremio i promociju najnovijih knjiga, razgovore o spomenicima i njihovom korišćenju u reviziji historije, predavanja o načinima revizije historije i sličnim temama.

Sastavni dio manifestacije bit će i predstavljanje filmova. Ovog puta će biti upriličena sarajevska promocija dokumentarca “Duh vremena”, kao i razgovor s režiserom Lordanom Zafranovićem te scenaristicom i producenicom Natašom Mišković.

History Fest se ove godine održava u prostorima Zemaljskog muzeja BiH, Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića, Međunarodnog centra za djecu i omladinu Novo Sarajevo te u kinu Meeting Point.

Previous Top 10 federalnih izvoznika: Na listi najvećih prvi put Bosnalijek i Igman
Next Sarajevski umjetnik u brazilskim školskim knjigama

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Šejla Kamerić: “Period rata je stvar koja me formirala i kao umjetnicu!”

Na pitanje o tome je li moguće, odnosno je li moralno pisati, kreirati i baviti se umjetnošću a pri tome zaobići teme stradanja, razaranja, genocida, istaknuta bh. umjetnica odgovorila je:

KULTURA I UMJETNOST

Muzej Istočne Bosne: Čuvar kulturno-historijskog naslijeđa

  Iako djeluje u prostorno minimalnim uslovima, jer ni poslije 70 godina postojanja nije do kraja riješeno pitanje smještaja Muzeja Istočne Bosne u Tuzli, ova ustanova s 30.000 eksponata, muzejsku

KULTURA I UMJETNOST

Bogatim cjelodnevnim programom Zemaljski muzej obilježava 130 godina

  Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine sutra, 1. februara, bogatim programom  svečano će obilježiti  130. godina  postojanja i djelovanja ove značajne institucije. Od kada je odlukom tadašnje Zemaljske vlade Muzej