Čuvanje historijskog naslijeđa: U Visokom otvorena turistička staza prema Čajangradu (FOTO)

Čuvanje historijskog naslijeđa: U Visokom otvorena turistička staza prema Čajangradu (FOTO)

 

Fondacija “Osman ef. Redžović“ i JU “Zavičajni muzej“ u Visokom upriličili su svečano otvorenje uređene turističke staze “Putevima Kaznaca Nespine“. Turistička staza nastala je u okviru pripremnih radova i trasiranja odgovarajućeg pristupa do samog lokaliteta srednjovjekovne utvrde Čajangrad. Svečano otvorenje uz prigodno druženje održano je na lokalitetu “Kraljevo Guvno“  u samom podnožju Čajangrada, sa početkom u 11:00 sati.

Otvorenju su prisustvovali direktor Fondacije “Osman ef. Redžović” – Džemal Salihspahić, direktor JU „Zavičajni muzej“ Visoko mr.sci. Elvedin Šabanović i profesor historije u Medresi “Osman ef. Redžović” ef. Emir Uzunalić.

Fotografija korisnika/ce Općina Visoko.

Fotografija korisnika/ce Općina Visoko.

Fotografija korisnika/ce Općina Visoko.

Direktor fondacije “Osman ef. Redžović” – Džemal Salihspahić, povodom ovog događaja izjavio je kako aktuelni projekat znači mnogo za naše sugrađane i za ovaj lokalitet. „Veoma mi je drago što je omogućena restauracija starog grada, ove utvrde koja je sa starim gradom „Visoki“ činila jednu cjelinu.“

„Visočani su dobili uređenu turističku, rekreativnu i edukativnu stazu do lokaliteta „Čajangrad“. Na ovom mjestu je bilo i ranijih arheoloških radova, a u narednom periodu se očekuju i aktivnosti na restauraciji kule u starom gradu“, rekao je direktor JU „Zavičajni muzej“ Visoko Elvedin Šabanović.

Visoko čuva bogate dokaze hiljadugodišnjeg postojanja države Bosne. U ovom periodu predstavljalo je sjedište srednjovjekovne bosanske države, bosanskih banova i kraljeva. Dobilo je svoje ime po srednjovjekovnom bosanskom kraljevskom gradu Visoki, smještenom na brdu Visočica, 300 m iznad kotline u kojoj će se kasnije razviti naselje Podvisoki, a odatle i današnje Visoko. Visočki kraj obiluje mnoštvom kulturno-historijskih spomenika iz ovog perioda.
Ploča Kulina bana, pronađena od strane dr. Ćire Truhelke 1898. godine u Biskupićima / Muhašinovićima, sa crkve bana Kulina, datira se u period od 1185. do 1202. godine, i predstavlja jedan od najstarijih spomenika iz perioda srednjovjekovne bosanske države.

Najstariji dosad pronađeni dokument koji svjedoči o bosanskoj državnosti, povelja Kulina bana, napisana je 29.08.1189. godine, na području općine Visoko. Dvojezični je dokument, pisan latinicom i bosančicom (bosanska ćirilica), o povlasticama dubrovačkim trgovcima. Sačuvana je u tri primjerka, od kojih se dva nalaze u dubrovačkom arhivu, a jedan u Ruskoj akademiji nauka i umjetnosti u St. Petersburgu.
Historijsko područje – Srednjovjekovni kraljevski bosanski grad Visoki proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2004. godine. Vrijeme kada je tvrđava podignuta ne može se sa sigurnošću utvrditi, dok se prvi put grad Visoki spominje prije Bobovca, u povelji bana Tvrtka I, pisanoj 1355. godine. U fundusu Zavičajnog muzeja u Visokom se čuva arheološki materijal sa ovog lokaliteta, među kojem je mnoštvo ulomaka stakla, keramike, novčića, građevinskog materijala, a jedan od najznačajnijih fragmenata je nadvratnik sa Starog grada sa specifičnim gotičkim arhitektonskim elementima, reljefom konjanika i natpisom na bosančici, kao i izuzetno lijep nadprozornik – bifora.
Od značajnijih spomenika iz ovog perioda, važno je spomenuti i lokalitet Čajangrad, utvrdu smještenu iznad rijeke Gračanica u istoimenom selu, za koju se smatra da je bila namijenjena za nadgledanje puta na potezu Visoko-Bobovac. U podnožju Čajangrada pronađena je nadgrobna ploča kaznaca Nespine, dimenzija 2 x 1 m, koja se čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, dok se gipsana replika čuva u lapidariju Zavičajnog muzeja.

Fotografija korisnika/ce Općina Visoko.

Fotografija korisnika/ce Općina Visoko.

Jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta jeste Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva u Milama-Arnautovići, proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine. To je mjesto krunisanja prvog bosanskog kralja Tvrtka I (1377. godine) i grobno mjesto bosanskog kralja Tvrtka I i bana Stjepana II Kotromanića. Lokalitet se sastoji od četiri graditeljske cjeline: a) Najstariji zid u jugoistočnom uglu iz kasnoantičkog perioda, b) Romanička crkva podignuta iznad najstarijeg objekta, c) Stariji gotički objekat koji se naslanja na apsidu romaničke crkve  i d) Mlađa ili velika gotička crkva.
Poseban značaj ovom lokalitetu daje činjenica da se na ovom mjestu održao prvi sabor bosanske vlastele, a iz pisanih izvora se može zaključiti da se tu i redovno održavao. Udaljen je oko 2 km od srednjovjekovnog naselja Podvisoki, a nalazi se u krugu kulturno-političkih centara srednjovjekovne Bosne –Biskupića/Muhašinovića i Moštra.
Lokalitet na kome se nalazio Franjevački samostan u Arnautovićima, koji je podigao ban Stjepan II Kotromanić 1244. godine, se nalazi na privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Na području općine Visoko evidentirano je oko 344 nadgrobna spomenika-stećka, na nekropolama kao što su: Bijele Vode, Buzići, Čifluk, Dobrinje, Dvor, Džindići, Ginje, Goduša, Gorani, Klisa, Malo Čajno, Maurovići, Porječani, Šošnje, Tušnjići, Uvorići i Zbilje.

 

Fotografija korisnika/ce Općina Visoko.

 

Fotografija korisnika/ce Općina Visoko.

Previous Žrtve traže da Srbija prizna odgovornost za zločine nad Bošnjacima Sandžaka (Video)
Next Književna večer s Dževadom Karahasanom u Mostaru

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Zelenilo Sarajeva je sve funkcionalnije i ljepše (Foto)

Lijepo je i zdravo ovih ranoproljetnih dana prošetati Sarajevom. To sam učinila i ja. Dobro bi bilo da svaki stanovnik Sarajeva učini to isto i zaključi da li sam u

NAŠI DANI

Primjer beogradske propagande: Skadar 800 godina bio srpska prijestonica!?

-Selekcije Kosova i Hrvatske sastaju se kvalifikacijama za Mundijal u gradu Skadru na Bojani, a grad je pun zastava. Fudbaleri Kosova dočekuju selekciju Hrvatske u kvalfikacijama za Svjetsko prvenstvo 2018. ponovo

NASLIJEĐE

Eminagića konak, mjesto u koje turisti rado svraćaju (FOTO)

  Tešanjski kraj poznat je po kulturno-historijskom naslijeđu. Jedan od objekata koji privlači pažnju turista svakako je begovska kuća Eminagića konak, koja radi u okviru Muzeja “Tešanj”. Eminagića konak je