Čuvanje historijskog naslijeđa: U Visokom otvorena turistička staza prema Čajangradu (FOTO)

Čuvanje historijskog naslijeđa: U Visokom otvorena turistička staza prema Čajangradu (FOTO)

 

Fondacija “Osman ef. Redžović“ i JU “Zavičajni muzej“ u Visokom upriličili su svečano otvorenje uređene turističke staze “Putevima Kaznaca Nespine“. Turistička staza nastala je u okviru pripremnih radova i trasiranja odgovarajućeg pristupa do samog lokaliteta srednjovjekovne utvrde Čajangrad. Svečano otvorenje uz prigodno druženje održano je na lokalitetu “Kraljevo Guvno“  u samom podnožju Čajangrada, sa početkom u 11:00 sati.

Otvorenju su prisustvovali direktor Fondacije “Osman ef. Redžović” – Džemal Salihspahić, direktor JU „Zavičajni muzej“ Visoko mr.sci. Elvedin Šabanović i profesor historije u Medresi “Osman ef. Redžović” ef. Emir Uzunalić.

Fotografija korisnika/ce Općina Visoko.

Fotografija korisnika/ce Općina Visoko.

Fotografija korisnika/ce Općina Visoko.

Direktor fondacije “Osman ef. Redžović” – Džemal Salihspahić, povodom ovog događaja izjavio je kako aktuelni projekat znači mnogo za naše sugrađane i za ovaj lokalitet. „Veoma mi je drago što je omogućena restauracija starog grada, ove utvrde koja je sa starim gradom „Visoki“ činila jednu cjelinu.“

„Visočani su dobili uređenu turističku, rekreativnu i edukativnu stazu do lokaliteta „Čajangrad“. Na ovom mjestu je bilo i ranijih arheoloških radova, a u narednom periodu se očekuju i aktivnosti na restauraciji kule u starom gradu“, rekao je direktor JU „Zavičajni muzej“ Visoko Elvedin Šabanović.

Visoko čuva bogate dokaze hiljadugodišnjeg postojanja države Bosne. U ovom periodu predstavljalo je sjedište srednjovjekovne bosanske države, bosanskih banova i kraljeva. Dobilo je svoje ime po srednjovjekovnom bosanskom kraljevskom gradu Visoki, smještenom na brdu Visočica, 300 m iznad kotline u kojoj će se kasnije razviti naselje Podvisoki, a odatle i današnje Visoko. Visočki kraj obiluje mnoštvom kulturno-historijskih spomenika iz ovog perioda.
Ploča Kulina bana, pronađena od strane dr. Ćire Truhelke 1898. godine u Biskupićima / Muhašinovićima, sa crkve bana Kulina, datira se u period od 1185. do 1202. godine, i predstavlja jedan od najstarijih spomenika iz perioda srednjovjekovne bosanske države.

Najstariji dosad pronađeni dokument koji svjedoči o bosanskoj državnosti, povelja Kulina bana, napisana je 29.08.1189. godine, na području općine Visoko. Dvojezični je dokument, pisan latinicom i bosančicom (bosanska ćirilica), o povlasticama dubrovačkim trgovcima. Sačuvana je u tri primjerka, od kojih se dva nalaze u dubrovačkom arhivu, a jedan u Ruskoj akademiji nauka i umjetnosti u St. Petersburgu.
Historijsko područje – Srednjovjekovni kraljevski bosanski grad Visoki proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2004. godine. Vrijeme kada je tvrđava podignuta ne može se sa sigurnošću utvrditi, dok se prvi put grad Visoki spominje prije Bobovca, u povelji bana Tvrtka I, pisanoj 1355. godine. U fundusu Zavičajnog muzeja u Visokom se čuva arheološki materijal sa ovog lokaliteta, među kojem je mnoštvo ulomaka stakla, keramike, novčića, građevinskog materijala, a jedan od najznačajnijih fragmenata je nadvratnik sa Starog grada sa specifičnim gotičkim arhitektonskim elementima, reljefom konjanika i natpisom na bosančici, kao i izuzetno lijep nadprozornik – bifora.
Od značajnijih spomenika iz ovog perioda, važno je spomenuti i lokalitet Čajangrad, utvrdu smještenu iznad rijeke Gračanica u istoimenom selu, za koju se smatra da je bila namijenjena za nadgledanje puta na potezu Visoko-Bobovac. U podnožju Čajangrada pronađena je nadgrobna ploča kaznaca Nespine, dimenzija 2 x 1 m, koja se čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, dok se gipsana replika čuva u lapidariju Zavičajnog muzeja.

Fotografija korisnika/ce Općina Visoko.

Fotografija korisnika/ce Općina Visoko.

Jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta jeste Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva u Milama-Arnautovići, proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine. To je mjesto krunisanja prvog bosanskog kralja Tvrtka I (1377. godine) i grobno mjesto bosanskog kralja Tvrtka I i bana Stjepana II Kotromanića. Lokalitet se sastoji od četiri graditeljske cjeline: a) Najstariji zid u jugoistočnom uglu iz kasnoantičkog perioda, b) Romanička crkva podignuta iznad najstarijeg objekta, c) Stariji gotički objekat koji se naslanja na apsidu romaničke crkve  i d) Mlađa ili velika gotička crkva.
Poseban značaj ovom lokalitetu daje činjenica da se na ovom mjestu održao prvi sabor bosanske vlastele, a iz pisanih izvora se može zaključiti da se tu i redovno održavao. Udaljen je oko 2 km od srednjovjekovnog naselja Podvisoki, a nalazi se u krugu kulturno-političkih centara srednjovjekovne Bosne –Biskupića/Muhašinovića i Moštra.
Lokalitet na kome se nalazio Franjevački samostan u Arnautovićima, koji je podigao ban Stjepan II Kotromanić 1244. godine, se nalazi na privremenoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Na području općine Visoko evidentirano je oko 344 nadgrobna spomenika-stećka, na nekropolama kao što su: Bijele Vode, Buzići, Čifluk, Dobrinje, Dvor, Džindići, Ginje, Goduša, Gorani, Klisa, Malo Čajno, Maurovići, Porječani, Šošnje, Tušnjići, Uvorići i Zbilje.

 

Fotografija korisnika/ce Općina Visoko.

 

Fotografija korisnika/ce Općina Visoko.

Previous Žrtve traže da Srbija prizna odgovornost za zločine nad Bošnjacima Sandžaka (Video)
Next Književna večer s Dževadom Karahasanom u Mostaru

You might also like

HISTORIJA

‘ŠESTU BUKTINJU’ UKUCAO JE HUSAGA ĆIŠIĆ

Piše: Ibrahim Kajan Uza sve silne bh. komuniste, Bosna i Hercegovina bi zajedno s Bošnjacima, u Grbu Jugoslavije – bila nepostojeća. Planirani tijek povijesti disciplinirane armije boljševika je osujetio, kao

HISTORIJA

Stanovnici srednjovjekovne bosanske države

Odluka Vijeća umoljenih Dubrovačke republike od 2. jula 1376. navodi društvenu podjelu stanovništva Bosne na – Bošnjane i Vlahe .. Nakon preuzimanja Vlaha u novoosvojenim dijelovima srednjovjekovne bosanske države u

HISTORIJA

KRATKI FILM Maria Kotromanjić – zaboravljena bosanska princeza

https://youtu.be/ZgUKjHF0t68   Učestvujte u našem izboru najvećeg bosanskog vladara… [polldaddy poll=9473624]